12.07.2026.
8:08
Greška koju mnogi prave dok pokušavaju da smršaju: Nije važno samo šta jedete, već i kada
Vreme obroka može imati važnu ulogu u procesu mršavljenja, uz uravnoteženu ishranu i kalorijski deficit. Međutim, stručnjaci ističu da i raspored obroka može pomoći u postizanju boljih rezultata.
Iako ne postoji univerzalno pravilo koje odgovara svima, nutricionistkinje smatraju da dosledan raspored obroka može doprineti lakšem održavanju zdrave telesne težine.
"Doslednost je važnija od strogog određivanja vremena. Vaše telo najbolje reaguje na rutine koje vam odgovaraju", kaže nutricionistkinja Ketlin Garsija-Benson.
Ističe da izbor vremena za svaki obrok može podržati ciljeve mršavljenja.
Možda vas zanima
Batut razbio mit o ishrani: Na ove trikove svi padamo
Stručnjaci iz Instituta za javno zdravlje Srbije "Batut" upozoravaju da brze dijete nisu rešenje i da su zdrave navike efikasnije na duže staze, te da zato treba povesti računa o ishrani.
13:50
24.4.2026.
78 d
Nije svejedno kako mršavite: Ne morate uvek da budete gladni
Naučni konsenzus je jasan - da bi došlo do gubitka telesne težine, potreban je kalorijski deficit.
8:25
24.1.2026.
169 d
Kada doručkovati
Nutricionistkinja Vanesa Imus savetuje da doručak bude u prva dva sata nakon buđenja.
"Savetujem klijentima da doručkuju u prva dva sata nakon buđenja. Posle noćnog posta, vaše telo je spremno za proteine i hranljive materije koje obezbeđuju energiju i pomažu u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi tokom celog dana", kaže Imus.
Navodi da doručak u prvom satu nakon buđenja može biti najbolje usklađen sa prirodnim ciklusom spavanja i budnosti i podržati zdrav metabolizam. S druge strane, doručak bliže dva sata nakon buđenja može više odgovarati osobama koje vežbaju rano ujutru.
"Najbolje vreme za doručak je pre nego što postanete previše gladni. Raniji obrok pomaže u sprečavanju prejedanja kasnije, podržava stabilniju energiju i održava apetit predvidljivijim tokom dana", dodaje Garsija-Benson.
Razmak između obroka je ključan
Kada je reč o ručku, stručnjaci smatraju da je važniji razmak između obroka nego tačno vreme kada se jede.
"Ne mislim da ručak treba da bude u određeno doba dana, ali mislim da je vreme između svakog obroka važno", kaže Imus.
Preporučuje da ručak bude tri do pet sati nakon doručka, uz užinu ako je razmak duži, kako bi se izbegla preterana glad.
"Jedenje ručka u razumno vreme i neodlaganje do trenutka kada ste potpuno gladni pomaže vam da izbegnete popodnevne padove energije, emocionalno grickanje ili dolazak na večeru pregladneli", kaže Garsija-Benson.
Dodaje da takav raspored doprinosi stabilnijem raspoloženju i nivou energije tokom dana.
Večeru ne treba odlagati
Sličan princip, prema rečima stručnjaka, važi i za večeru.
"Izbegavanje dugih pauza pre večere olakšava uzimanje odgovarajuće porcije i smanjuje prejedanje tokom noći", objašnjava Garsija-Benson.
Imus preporučuje da večera bude četiri do pet sati nakon ručka, uz užinu između obroka, i najmanje dva sata pre odlaska na spavanje.
Možda vas zanima
Batut se oglasio zbog simptoma na koje se Srbi žale nedeljama
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" izdao je saopštenje o prolećnem umoru koji mnoge muči ovih dana.
19:42
19.5.2025.
418 d
Ova dijeta proglašena je za najbolju u 2024. godini
US News & World Report objavio je najbolju dijetu u 2025.
8:58
18.1.2025.
540 d
"Prekasno odlaganje večere može otežati varenje ili uticati na vaš san, u zavisnosti od toga koliko blizu odlaska u krevet na kraju jedete", dodaje.
Navodi se i da je istraživanje objavljeno u časopisu British Journal of Nutrition pokazalo da su osobe koje su tokom 12 nedelja ranije večerale ostvarile veći gubitak telesne težine, kao i veće smanjenje ukupnog holesterola i insulinske rezistencije u poređenju sa onima koji su večerali kasnije.
Kako dodatno poboljšati rezultate
Garsija-Benson ističe da je za mršavljenje važnije izbegavati preduge periode bez hrane nego pridržavati se tačno određenog vremena obroka.
"Predug period između obroka može otežati regulaciju apetita i često dovodi do brzog jedenja, većih porcija ili želje za hranom bogatijom kalorijama kasnije. Raspodela obroka na način koji sprečava ekstremnu glad može podržati svesnije donošenje odluka, stabilniju energiju i prijatniji osećaj sitosti tokom dana", kaže ona.
Imus preporučuje i da se veći deo dnevnog kalorijskog unosa rasporedi ranije tokom dana.
"Postoje neka starija istraživanja koja su pokazala da su ljudi koji su jeli doručak koji je bio obilniji od večere brže gubili kilograme od grupe koja je radila suprotno", kaže Imus.
Dodaje da nije neophodno pratiti takav obrazac, ali da ravnomernija raspodela kalorija može biti korisna za kontrolu telesne težine i opšte zdravlje. Takođe naglašavaju važnost uravnoteženih obroka.
"Pobrinite se da vaši obroci sadrže proteine, masti i ugljene hidrate, a idealno i vlakna i povrće, kako biste podržali dugotrajniji osećaj sitosti. Uravnoteženi obroci pomažu u regulaciji šećera u krvi, smanjuju želju za hranom i olakšavaju održavanje doslednosti", kaže Garsija-Benson.
Za osobe koje pre spavanja osete glad, Imus predlaže laganu užinu oko dva sata pre odlaska na spavanje.
"To telu daje vremena da svari hranu pre nego što legnete, kako biste izbegli gorušicu ili refluks, ali vam takođe daje malo energije za održavanje ravnoteže šećera u krvi pre spavanja, bez osećaja gladi", zaključuje.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar