Svet 16

08.07.2026.

10:56

Pitanje svih pitanja: Putine, šta sad?

Iako se čini da je Rusija praktično na kolenima, usled sve većeg pritiska na ruskog predsednika zbog rata, nestašice goriva i pretećeg ekonomskog kolapsa, malo ko veruje da će Putin jednostavno prihvatiti poraz.

Izvor: Jutarnji list

Pitanje svih pitanja: Putine, šta sad?
American Photo Archive / Alamy / Profimedia

Podeli:

Zbog toga se, prenosi Jutarnji list, zapadni kreatori politike pripremaju za leto obeleženo mogućom eskalacijom sukoba. 

"Pitanje koje svi postavljamo jeste šta će Putin učiniti", rekao je jedan od njih, piše "Fajnenšel tajms".

Među zapadnim stratezima postoje dve "škole" mišljenja, kako piše u svom komentaru autor Gideon Račman. 

Prva smatra da se ulazi u vrlo opasno razdoblje i da bi Vladimir Vladimirovič Putin, steran u ćošak, mogao da posegne za novom eskalacijom kako bi promenio tok rata. 

Druga škola smatra da su Putinove stvarne mogućnosti za eskalaciju zapravo prilično ograničene.

Stoga bi veća opasnost mogla biti da se zapadni političari toliko uplaše pretnje ruske eskalacije da počnu da vrše pritisak na Ukrajinu kako bi odustala od daljeg otpora.

Četiri glavna smera moguće eskalacije:

1. Konvencionalne vojne operacije na frontu u Ukrajini; 

2. Korišćenje nuklearnog oružja

3. Direktan napad na NATO;

4. Tzv. hibridno ratovanje, odnosno tajne ruske operacije napada na zapadnu infrastrukturu ili pojedince; 

Takođe, očekuje se da će Moskva tokom leta poslati još više vojnika u "mašinu za mlevenje mesa" na frontu;

Zapadni zvaničnici procenjuju da Rusija sada gubi vojnike brže nego što ih uspeva zameniti – oko 35.000 poginulih ili ranjenih mesečno. 

Možda vas zanima

Pojavile su se i spekulacije da bi Putin mogao proglasiti opštu mobilizaciju, ali takav bi potez mogao izazvati nezadovoljstvo u javnosti.

FT piše da da je nakon više od četiri godine skupih borbi malo

pokazatelja da je Rusija na pragu odlučujućeg vojnog proboja. Putinova želja za osvetom i eskalacijom mogla bi se stoga ogledati u još neselektivnijim napadima, poput raketnih napada i napada dronovima koji su prošle sedmice u Kijevu usmrtili 30 civila. Ali, koliko god bili brutalni i razorni, takvi napadi teško da mogu promeniti tok rata, piše kolumnista FT-a.

Takođe, podseća se da su tokom celog sukoba Putin i ljudi iz njegovog okruženja često davali naslutiti mogućnost upotrebe taktičkog nuklearnog oružja. 

Ipak, danas s tim pretnjama pridaje znatno manje ozbiljnosti nego na početku rata jer zapadni zvaničnici veruju da je kineski predsjednik Si Đinping upozorio Putina da ne poseže za nuklearnim oružjem. 

Također smatraju da Kremlj razumije rizik direktne vojne intervencije Zapada ako bi Rusija koristila nuklearno oružje. 

Neki zapadni čelnici stoga se više pripremaju za moguću rusku provokaciju usmerenu prema baltičkim državama ili Poljskoj. 

Direktan ruski napad, procenjuje autor, čini se malo verovatan. Ipak, zapadni stratezi već dugo upozoravaju na mogućnost neke vrste ruske intervencije koja bi bila predstavljena kao odgovor na navodnu agresiju NATO-a ili kao pokušaj zaštite ruskog stanovništva u baltičkim državama. 

Cilj bi mogao biti izazivanje vojne i diplomatske krize koja bi podelila zapadni savez i dovela do pojačanog američkog pritiska na Ukrajinu da pristane na teritorijalne ustupke.

Možda vas zanima

Svet

I, odlučujuća bitka je počela...

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da se "rat u Ukrajini menja", da je pobeda na strani onih koji su pametniji, kao i da će bitka na nebu odlučiti o ishodu rata sa Rusijom.

11:44

7.7.2026.

1 d

Ali, pitanje je da li bi Putin zaista bio spreman da preuzme takav rizik. 

Tokom protekle četiri godine dosledno je izbegavao takav sukob s NATO-om, uprkos zabrinutosti da bi Rusija mogla da napadne rute za snabdevanje na teritoriju Saveza preko kojih Ukrajina prima zapadno oružje. 

Eskalacija na Baltiku takođe bi mogla zahtevati premeštanje ruskih snaga s ukrajinskog fronta, a pritom bi morao uzeti u obzir i mogućnost da bi otvaranje drugog, direktno protiv NATO-a, moglo završiti neuspjhom i predstavljati ozbiljno poniženje za Rusiju.

Sve loše

Stoga, kako piše Rahman, preostaje hibridno ratovanje. 

Takvih aktivnosti bilo je mnogo tokom protekle četiri godine. Ali, dodatna eskalacija hibridnog ratovanja usmerena na civilnu infrastrukturu takođe bi nosila sa sobom ozbiljne rizike, a gotovo je sigurno, kako se navodi, da bi Zapad odgovorio kontramerama. 

Bezbednosni zvaničnici upozoravaju da su Rusija, Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici, kao i Kina, verovatno već postavili svojevrsne "sajber-ekvivalente neeksplodiranih bombi" unutar međusobne kritične infrastrukture.

Putin, dakle, ima mogućnosti za eskalaciju, ali njegov problem je u tome što su sve one loše. 

Podeli:

16 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: