03.09.2026.
14:01
Ako ovo pojedete ujutru bićete siti ceo dan: Jovo iz Dragačeva otkriva kako se pravi čuveni hajdučki ćevap
U pitomom dragačevskom selu Kotraža, gde se tradicija i danas čuva kroz domaću hranu i način života, jedan od specijaliteta koji se posebno pamti jeste hajdučki ćevap.
Ovaj poznati dragačevski specijalitet priprema majstor Jovan Vujović, koji svoj recept zasniva na jednostavnim sastojcima, kvalitetnom mesu i dobroj vatri.
Za pripremu koristi svinjski vrat, koji, kako kaže, daje najbolji rezultat.
"Najkvalitetnije meso za hajdučki ćevap je meso od vrata. Mi trenutno spremamo od svinjskog vrata i, iskreno, nisam probao da ga pravim od nekog drugog mesa. Spremam ga samo od vrata", kaže za RINU Jovo.
A upravo jednostavnost je, smatra, jedna od tajni ovog jela.
Hajdučki ćevap posebno je poznat u dragačevskom kraju, a njegovo ime i način pripreme povezuju se sa životom u planinskim krajevima i vremenom hajduka i ustanaka. To je, kako kaže Jovo, jako i zasitno jelo koje ne zahteva velike količine da bi čovek bio sit tokom celog dana.
"To je mnogo jaka hrana, ne treba mnogo da se pojede. Nosi ceo dan", objašnjava Jovo.
Iako se danas priprema na savremeniji način, uz ćumur i dobru vatru, tradicija ostaje ista. Za kvalitetan ćumur u Kotraži, kako kaže Jovo, zadužen je njegov komšija Saša, koji je poznat po njegovoj pripremi.
Jovo je zanat naučio od svog učitelja Neška Rumuna, a uz osmeh dodaje da je upravo on jedini koji je nekada bio bolji od njega, dok ne popije.
Kada se skine sa vatre, hajdučki ćevap se u Kotraži najčešće služi uz ono što domaćinstvo i dragačevska trpeza najbolje poznaju luk, sir, kajmak, papriku u pavlaci i domaću salatu, uz paradajz sečen na kriške, na starinski način.
Hajdučki ćevap iz Kotraže, posebno koji priprema poznati Jovo Vujović, pokazuje da za dobar zalogaj često nije potrebno mnogo, osim dobro meso, nekoliko jednostavnih sastojaka, ćumur, prava vatra i umeće koje se prenosi s generacije na generaciju i po preporuci...
Kada se sve ovo spoji sa dragačevskim gostoprimstvom, dobije se ukus koji nije samo deo ručka, već i deo priče dragačevskog kraja i sećanja na hajdučki način života u planinama i šumama.

Komentari 1
Pogledaj komentare Pošalji komentar