Prevencija 0

20.05.2026.

20:49

Ovo je jedna od najčešćih komplikacija dijabetesa: Evo kako se leči i o čemu da vodite računa

Dijabetesna polineuropatija (DPN) je jedna od najčešćih i najupornijih komplikacija dijabetesa, a predstavlja oštećenje perifernih nerava, najčešće tegobe su trnjenej i gubitak osećaja, pevkanje, osećaj mravinjanja.

Izvor: Stetoskop.info

Ovo je jedna od najčešćih komplikacija dijabetesa: Evo kako se leči i o čemu da vodite računa
Shutterstock/Peter Porrini

Podeli:

Najpre stradaju nervi u stopalima i potkolenicama, a kasnije mogu biti pogođene i ruke.

Do oštećenja dolazi zbog dugotrajno povišenog šećera u krvi, što vremenom uzrokuje poremećaje u cirkulaciji (krvnih sudova koji ishranjuju nerve), oksidativni stres, upalu i postepeno propadanje nervnih vlakana, piše "Stetoskop".

Procene pokazuju da polovina osoba sa dijabetesom tokom života razvije neki oblik neuropatije, dok se kod 10–20% simptomi javljaju već pri otkrivanju dijabetesa.

Kako se DPN ispoljava? Koji su najčešći simptomi?

Dijabetesna polineuropatija se obično razvija postepeno. Najčešće tegobe uključuju:

  • trnjenje i gubitak senzacije,
  • osećaj mravinjanja,
  • peckanje ili žarenje,
  • osetljivost na dodir,
  • bol koji se najčešće javlja u stopalima, posebno noću.
     

Kod uznapredovalih oblika mogu se pojaviti i slabost mišića, nestabilnost pri hodu i autonomni simptomi poput poremećaja varenja, mokrenja, znojenja i regulacije krvnog pritiska.

Kako izgleda pregled kod neurologa?

Pregled je bezbolan i traje kratko, ali je ključan za rano otkrivanje neuropatije. Neurolog proverava:

  • Senzibilitet
  • Ispituje se osećaj za dodir, temperaturu, vibraciju i pritisak. Prve promene gotovo uvek počinju na stopalima.
  • Reflekse
  • Refleksi, posebno na nogama, mogu biti oslabljeni ili potpuno izostali.
  • Autonomne funkcije
  • Ocenjuje se rad organa koje nervi automatski kontrolišu - creva, mokraćni sistem, srčani ritam i znojenje.
  • Mišićnu snagu
     

Slabost se javlja kasnije, ali je važan znak uznapredovale neuropatije. U pojedinim slučajevima preporučuje se i elektromioneurografija (EMNG) radi potpunije procene i isključivanja drugih mogućih uzroka neuropatije (npr. alkohol, manjak vitamina B12, autoimune bolesti, infekcije, toksini, hipotiroidizam).

Možda vas zanima

Ko je u većem riziku da razvije DPN?

Najvažniji faktori rizika uključuju:

  • dugogodišnji dijabetes i lošu regulaciju glikemije,
  • stariju životnu dob,
  • povišen krvni pritisak,
  • gojaznost i povišene masnoće u krvi,
  • pušenje,
  • alkohol,
  • perifernu vaskularnu bolest.
     

Što je više faktora prisutno, veća je verovatnoća razvoja neuropatije.

Koje su moguće komplikacije?

Nelečena ili kasno otkrivena DPN može dovesti do:

  • ulceracija stopala,
  • infekcija i osteomijelitisa,
  • povećanog rizika za amputaciju,
  • poremećaja varenja i dehidratacije,
  • čestih padova zbog gubitka osećaja u stopalima,
  • autonomne neuropatije srca, koja može biti ozbiljna,
  • hroničnog neuropatskog bola, koji značajno narušava kvalitet života.

Možda vas zanima

Dijabetesna polineuropatija - lečenje

Lečenje DPN-a zasniva se na:

1. Kontroli faktora rizika i brizi o sebi

Ovo je najvažniji deo terapije:

  • pažljivoj regulaciji šećera u krvi,
  • zdravoj, balansiranoj ishrani (mediteranski obrazac, omega-3 masne kiseline, vitamin D, alfa-lipoinska kiselina),
  • redovnoj fizičkoj aktivnosti,
  • održavanju zdrave telesne težine,
  • prestanku pušenja i konzumiranja alkohola,
  • svakodnevnoj nezi stopala kako bi se sprečile rane i infekcije.
  • Redovno praćenje i edukacija pacijenta najviše utiču na usporavanje napredovanja bolesti.
     

2. Terapija neuropatskog bola

Kada je bol dominantan simptom, koriste se:

  • Prva linija terapije
  • triciklični antidepresivi (amitriptilin, nortriptilin),
  • SNRI antidepresivi (duloksetin, venlafaksin),
  •  antikonvulzivi (pregabalin, gabapentin).
     

Druga linija terapije

  • topikalni preparati (flasteri sa kapsaicinom ili lidokainom),
  • tramadol i oksikodon — samo kratkotrajno kod jakog bola,
  • kombinovanje više lekova kada jedan nije dovoljan.
     

Zašto je važan rani skrining?

Kako bi se na vreme postavila dijagnoza, preporučuje se da:

  • osobe sa dijabetesom tipa 2 obave pregled kod neurologa već pri postavljanju dijagnoze,
  • osobe sa dijabetesom tipa 1 obave prvi skrining u roku od pet godina od dijagnoze.
     

Rano otkrivanje može sprečiti teške komplikacije kao što su infekcije, ulceracije i amputacije, ali i značajno poboljšati pokretljivost, svakodnevno funkcionisanje i dugoročni kvalitet života.

Podeli:

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: