Da li ste se ikada zapitali koji evropski grad broji najviše mostova? Ako vam na pamet prvi padaju Venecija, Rim, London, ili Amsterdam, daleko ste od činjenica.
Pogledajmo brojke: Pariz krasi 37 mostova, London oskudnih 35, Veneciju 435, Amsterdam čak 1.200, ali to je i dalje neuporedivo manje u odnosu na evropski i svetski rekord - Hamburg.
Prema Ginisovoj knjizi rekorda, u granicama Hamburga postoji između 2.300 i 2.500 mostova. Na prvi pogled deluje neverovatno, ali za ovu brojku postoji logičan razlog. Naime, ovaj impresivni broj mostova rezultat je jedinstvene geografije Hamburga.
foto-select/Shutterstock
Grad se nalazi na ušću tri reke, Elbe, Alstera i Bilea. Nastao je u 9. veku, razvivši se iz malene tvrđave. Vremenom je postao ključni evropski lučki i trgovački centar. Jako važna za ovaj grad bila je mogućnost plovidbe tokovima ovih reka.
On je bio trgovačka veza između Severnog mora i unutrašnjosti Evrope. Upravo ovo je razlog nastanka velikog broja prelaza i mostova svih vrsta. Hamburg se nalazio na međi i bilo ga je neophodno "povezati" sa ostatkom sveta. Danas grad krase velelepne pasarele, od pešačkih i drumskih, do železničkih i pokretnih.
Među hamburškim mostovima posebno se ističe Kehlbrandbrike, izgrađen 1974. godine. On je jedan od najdužih mostova, dug skoro četiri kilometara.
Hamburg takođe čuva mostove iz ranijih vekova. Najstariji su Zollenbrücke (1663) i Elerntorsbrike (1668), dok su mnogi, još stariji, uništeni u požaru 1842. godine.
Neki putnici koji su preusmereni u Palermo žalili su se na nedovoljnu pomoć u organizovanju daljeg prevoza, jer je potražnja za autobusima i taksijima naglo porasla.
Redovno su usidrene skupocene jahte, a upečatljive su fasade pastelnih boja sa venecijanskim prozorima iz 18. veka, kao što je izgledala tadašnja Grčka pre nego što je zemljotres promenio.
Spasilac je apelovao na sve roditelje da ne potcenjuju opasnosti koje more može da predstavlja i da decu ni u jednom trenutku ne ostavljaju bez stalnog nadzora.
Zamislite da živite na prelepom grčkom ostrvu, a da vam je posao da brinete o desetinama spašenih i napuštenih mačaka. Na ostrvu Siros postoji upravo takva prilika.
Odeljenje za javno zdravlje nemačkog grada Rostoka izdalo je danas upozorenje građanima da se ne kupaju na gradskoj plaži, zbog opasnog cvetanja algi na Baltičkom moru, koje bi vetar ili struje mogle da odnesu ka obali.
Na mesto događaja odmah je stigao spasilac, koji mu je pružio prvu pomoć i pokušao da ga reanimira kardiopulmonalnom reanimacijom (KPR), ali, nažalost, bez uspeha.
Sve se dogodilo 29. jula, dok je turistkinja večerala u restoranu uz more, uživajući u zalasku sunca i čaši vina. Međutim, mirnu atmosferu iznenada je prekinula tradicionalna procesija koja je prošla uskom ulicom pored.
Neki putnici koji su preusmereni u Palermo žalili su se na nedovoljnu pomoć u organizovanju daljeg prevoza, jer je potražnja za autobusima i taksijima naglo porasla.
Redovno su usidrene skupocene jahte, a upečatljive su fasade pastelnih boja sa venecijanskim prozorima iz 18. veka, kao što je izgledala tadašnja Grčka pre nego što je zemljotres promenio.
Spasilac je apelovao na sve roditelje da ne potcenjuju opasnosti koje more može da predstavlja i da decu ni u jednom trenutku ne ostavljaju bez stalnog nadzora.
Zamislite da živite na prelepom grčkom ostrvu, a da vam je posao da brinete o desetinama spašenih i napuštenih mačaka. Na ostrvu Siros postoji upravo takva prilika.
Franklin, bivša članica Trampove administracije, stajala je iza američkog predsednika u Ovalnom kabinetu tokom događaja posvećenog preporukama za vakcinaciju dece.
U Beogradu delimično pomračenje počinje oko 19.26 časova, maksimum se očekuje oko 19.45, kada će biti zaklonjeno približno 27 odsto Sunčevog diska, a sunce zalazi nekoliko minuta kasnije.
Masovna krađa prekinula je izložbu nemačkog umetnika Otmara Herla u Salcburgu, gde je iz Mirabelgartena nestalo 210 od 320 zlatno-žutih figura Mocarta.
Pobeda na Evroviziji više ne garantuje domaćinstvo ukoliko se utvrdi da zbog oružanog sukoba, osetljive situacije ili drugih okolnosti ne postoji garancija za bezbednost svih učesnika, saopštili su organizatori predstavljajući nova pravila takmičenja.
Visoke temperature zahtevaju dodatni oprez pri pripremi i čuvanju hrane. Dr Vladislav Milenković objašnjava koje su namirnice najrizičnije i koliko dugo kvarljive namirnice smeju da budu na sobnoj temperaturi.
Prvi oftalmološki nalaz koji pokazuje malu dioptriju mnoge ostavlja u nedoumici, da li su odmah neophodne i naočare za vid, zato je važno uvideti šta dioptrija zapravo predstavlja.
Visoke temperature zahtevaju dodatni oprez kada je reč o hrani koju nosimo na plažu, izlet ili duži boravak u prirodi. Namirnice poput jaja, mleka i mlečnih proizvoda, mesa i ribe ne bi trebalo nositi bez odgovarajuće rashlad