Izvor: Index.hr

Dok su mnoga jadranska mesta poslednjih decenija postala poznata po razvijenoj turističkoj ponudi, malo ostrvo u Puntarskoj dragi na Krku ostalo je bez uobičajenih komercijalnih sadržaja.

Košljun, udaljen svega 750 metara od obale, danas je poznat po franjevačkom samostanu, muzejskim zbirkama, vrednoj biblioteci i prirodnom okruženju koje ga izdvaja od većine turističkih destinacija.

Do Košljuna se iz luke u Puntu stiže kratkom vožnjom brodom. Gotovo čitavu površinu ostrva prekriva gusta vegetacija, a na njemu je zabeležen veliki broj biljnih vrsta.

U tom zelenilu nalazi se franjevački samostan u kojem danas, prema podacima samostana, žive četiri redovnika.

Tragovi benediktinaca i Frankopana

Iako je Košljun danas najpoznatiji po franjevcima, arheološki nalazi potvrđuju da je ostrvo bilo naseljeno i pre dolaska hrišćanstva. Kasnije su ga naselili benediktinci, koji su na njemu osnovali opatiju, a svetilište Svete Marije Košljunske postalo je važno versko središte na ostrvu Krku.

Franjevci su ostrvo preuzeli nakon benediktinaca uz podršku knezova Frankopana. Samostanski život na Košljunu organizovali su u duhu reformskog pokreta povezanog sa svetim Bernardinom Sijenskim. Položaj ostrva omogućio je način života koji je odgovarao takvoj redovničkoj tradiciji.

Uticaj Frankopana vidljiv je i danas u crkvi, gde su sačuvani njihovi grbovi i grobnica Katarine Frankopan sa originalnom nadgrobnom pločom.

Ovo malo ostrvo nema hotele ni restorane: Na njemu žive samo četiri stanovnika
Shutterstock/Poleijphoto

Kulturno blago samostana

Samostanska biblioteka čuva oko 30.000 knjiga, među kojima se nalaze retka izdanja, rukopisi, inkunabule i istorijski dokumenti. Posebno se izdvajaju glagoljske knjige i stare pergamene iz muzičke zbirke.

U kompleksu se nalazi i etnografski muzej koji prikazuje nekadašnji život stanovnika Krka. Izloženi su predmeti poput maketa brodova, poljoprivrednih alata, opreme za proizvodnju sira, tradicionalnih instrumenata sopela, narodnih nošnji i keramike.

Zbirke sadrže i stari novac i istorijske geografske atlase.

Ovo malo ostrvo nema hotele ni restorane: Na njemu žive samo četiri stanovnika
Tatiana Gnuchykh/Shutterstock

Ostrvo bez kafića i restorana

Posebnost Košljuna je i činjenica da na ostrvu nema ugostiteljskih ni drugih komercijalnih sadržaja.

Posetioci mogu da prošetaju šumom hrasta crnike, pored malih kapelica i drugih sakralnih objekata.

Uz obalu se nalazi skulptura svetog Franje, a na ulazu u samostanski kompleks ispisan je tradicionalni pozdrav "Mir i dobro" glagoljicom.

Zbog izostanka uobičajene turističke ponude, poseta Košljunu razlikuje se od većine izleta na jadranskim ostrvima. Za obilazak samostana, zbirki i šetnju kroz prirodu potrebno je nekoliko sati.

Legenda o nastanku Košljuna

O nastanku Košljuna postoji i lokalna legenda. Prema narodnom predanju, na prostoru današnje Puntarske drage nekada se nalazilo plodno polje koje je pripadalo dvojici braće.

Legenda govori da je jedan brat prilikom podele uroda pokušao da prevari svog slepog brata. Kada je prevareni brat zatražio pravdu, more je potopilo čitavo polje.

Poštedelo je jedino posed slepog brata, komad zemlje od kojeg je, prema priči, nastao današnji Košljun.

Podeli: