Na današnji dan, 6. avgust

1637 - Umro je engleski pisac i glumac Ben Džonson, koji je u komedijama realistički prikazivao ljudsku prirodu, nastranosti i strasti. Pisao je poeme, tragedije sa klasičnim motivima, liriku. Dela: komedije "Ljudi i ćudi", "Volpone ili lisica", "Episena ili ćutljiva žena", "Vartolomejski vašar", tragedije "Sejan", "Katilina", proza "Građa, ili otkrića o ljudima i stvarima".

1660 - Umro je španski slikar Dijego Rodriges de Silva i Velaskes, jedan od najvećih u istoriji slikarstva, dvorski slikar španskog kralja Felipea IV. Dela poput "Predaje Brede", "Prelje", "Dvorske dame", portreta članova kraljevske porodice, dvorskih luda, ljudi iz naroda, svedočanstvo su njegove umetničke genijalnosti, ali i vremena i društva u kojem je živeo. Izraziti je predstavnik barokne umetnosti. Njegove slike odlikuje oštrina posmatranja, pronicljiva analiza, traganje za psihološkom suštinom, majstorstvo forme.

1806 - Napoleon Bonaparta je i formalno ukinuo Sveto rimsko carstvo nemačke nacije. Habzburški vladari, koji su vekovima nosili titulu vladara (cara) te države, osnovane još 962. od strane Otona I, prethodno su ustanovili Austrijsko carstvo, spojivši nasledne zemlje Habzburga pošto ih je Napoleon istisnuo iz drugih nemačkih zemalja.

1807 - Dositej Obradović je tokom Prvog srpskog ustanka iz Zemuna prešao u Beograd. Mnoštvo varošana dočekalo ga je na pristaništu, a topovi sa zidina objavili su dolazak Dositeja, koji je ubrzo otpočeo veliki prosvetiteljski posao u Karađorđevoj Srbiji.

1809 - Rođen je engleski pisac Alfred Tenison, majstor forme, poeta neobične melodičnosti. Tenisonovo obimno i raznovrsno delo izražava duh i raspoloženje njegovog vremena: filozofske i verske sumnje izazvane evolucionističkim učenjima kao i sklonost demokratskom poretku. Dela: poeme "Kraljevske slike", "Princeza", elegija "In memoriam", mnoštvo lirskih pesama.

1825 - Oblast Gornjeg Perua proglašena je nezavisnom državom posle tri veka španske kolonijalne vladavine. Nova država uzela je ime Bolivija po prezimenu Simona Bolivara, oslobodioca Latinske Amerike.

1881 - Rođen je engleski mikrobiolog Aleksander Fleming, koji je 1928. iz gljive Penicilium notatum izolovao prvi antibiotik penicilin. Otkriće nije korišćeno do Drugog svetskog rata, kada su ga britanski fiziolog i biohemičar Ernst Čejn i australijski lekar Hauard Flori primenili u lečenju infekcija. Fleming je 1945. sa njima podelio Nobelovu nagradu za medicinu.

1890 - U njujorškom zatvoru "Oburn" ubica Vilijam Kemler pogubljen je na električnoj stolici. Bio je to prvi slučaj u istoriji da se smrtna kazna izvršava na ovaj način.

1903 - U Senjskom rudniku, najstarijem rudniku u Srbiji za eksploataciju uglja, započeo je masovni štrajk rudara, zbog otpuštanja grupe radnika i nesreće koja se prethodno dogodila. Nakon devet dana štrajk je okončan uspehom, povratkom na posao otpuštenih, skraćenjem radnog vremena i uopšte poboljšanim uslovima. Taj datum je kasnije prihvaćen kao Dan rudara i on se svake godine u Srbiji posebno obeležava. U Senjskom rudniku proizvodnja uglja je započela 1853.

1914 - Austrougarska je objavila rat Rusiji.

1914 - Srbija je, solidarišući se saveznicima, objavila rat Nemačkoj, pošto je Nemačka objavila rat Rusiji 1. avgusta, a Francuskoj 3. avgusta.

1917 - Rođen je američki filmski glumac Robert Mičam, koji se pedesetih godina 20. veka proslavio ulogama junaka izrazite personalnosti. Filmovi: "Priča o G.I. Džou", "Iz prošlosti", "Crveni poni", "Makao", "Anđeosko lice", "Druga prilika", "Reka bez povratka", "Bandido", "Lovci", "Najduži dan", "Eldorado", "Ancio", "Dobri momci i rđavi momci", "Zbogom lepojko", "Rajanova kći", "Jakuza", "Bitka za Midvej", "Marijini ljubavnici", "Ambasador".

1918 - Nemačka ofanziva na Marni, poslednji veliki napad Nemaca u Prvom svetskom ratu, okončana je neuspehom, a iz stroja je izbačeno najmanje 100.000 nemačkih vojnika.

1928 - Rođen je Endi Vorhol, američki slikar, novinar, filmski režiser i producent, jedan od najznačajnijih pop-art autora. Drsko i duhovito ismevao je banalnost masovne potrošačke civilizacije i američke mitove, sve do takozvanog pokreta za oslobađanje žena. Filmovi: "Empajer", "San", "Devojke iz Čelzija", "Usamljeni kauboji", "Meso", "Đubre", "Seks", "Pobunjene žene", "Meso za Frankeštajna", "Krv za Drakulu".

1940 - Estonija je i formalno postala sastavni deo Sovjetskog Saveza pod nazivom Estonska Sovjetska Socijalistička Republika. Sovjetske trupe ušle su na teritoriju Estonije 1939. u skladu sa odredbama sporazuma Staljin-Hitler o podeli Poljske. Do Prvog svetskog rata ona je vekovima bila sastavni deo ruskog carstva.

1945 - Američki bombarder tipa "B-29" izbacio je atomsku bombu na japanski grad Hirošimu. Eksplozija je pretvorila u pepeo prostor u radijusu 11 kilometara. Od udarnog talasa je neposredno poginulo oko 78.000 osoba, a do kraja 1950. umrlo je približno 250.000 stanovnika Hirošime. Uništeno je 69 procenata objekata u gradu. Posledice su uočljive decenijama potom, masovna leukemija i brojne genetske i patološke promene na novorođenima. Tri dana kasnije druga američka atomska bomba bačena je na Nagasaki. Japan je potom pristao na kapitulaciju čime je Drugi svetski rat okončan.

1946 - Umro je Veselin Čajkanović, srpski klasični filolog i istoričar religije, član Srpske kraljevske akademije. Po okončanju studija klasičnih jezika na Velikoj školi u Beogradu 1903. usavršava se u Nemačkoj, u Lajpcigu i Minhenu, gde je doktorirao 1907. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu rukovodio je Katedrom za klasičnu filologiju. Na Bogoslovskom fakultetu predavao je Uporednu istoriju religija. U više navrata bio je dekan Filozofskog fakulteta. Rukovodio je Zadužbinom Nikole Čupića, Društvom Svetog Save, bio je upravnik Srpske književne zadruge. Kao rezervni oficir učestvovao je u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. U Bizerti je osnovao Štampariju srpskih invalida i časopis "Napredak". Prevodio je Plutarha, Tacita, Vergilija, Svetonija, Livija i Plauta. Posebno su značajna njegova istraživanja stare srpske religije i mitologije. Odlikovan je nizom odlikovanja, između ostalih i Legijom časti. Dela: "Vergilije i njegovi savremenici", "O srpskom vrhovnom bogu", "Mit i religija u Srba", "Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama", "Stara srpska religija i mitologija".

1960 - Kubanski lider Fidel Kastro objavio je odluku o nacionalizaciji američkih kompanija na Kubi. Odluka je doneta pošto su SAD ograničile uvoz kubanskog šećera.

1962 - Jamajka je stekla nezavisnost posle 300 godina britanske vladavine.

1973 - U egzilu je umro nekadašnji kubanski diktator Fulhensio Batista i Saldivar, koji je vladao Kubom od 1952. do 1959, kada je zbačen u revoluciji pod vođstvom Fidela Kastra.

1990 - Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija jednoglasno je izglasao rezoluciju o zabrani trgovine sa Irakom posle invazije iračkih trupa na Kuvajt.

1996 - Američki naučnici saopštili su da su pronašli dokaz da je na Marsu postojao život, na osnovu ispitivanja ostataka meteorita pronađenog na Antarktiku.

2003 - Sud na Madagaskaru osudio je bivšeg predsednika te afričke ostrvske zemlje Didijea Raciraku na 10 godina prinudnog rada zbog pronevere javnih fondova u vrednosti 49 miliona malgaških franaka (8,24 miliona dolara).

2005 - Umro je bivši britanski ministar spoljnih poslova Robin Kuk, koji je imao istaknutu ulogu u agresiji NATO snaga na Srbiju, odnosno SRJ, 1999. godine.

2005 - Umro je kubanski pevač Ibrahim Ferer, član jedne od najpoznatijih kubanskih muzičkih grupa "Buena Vista Social Club", koja je svetu otkrila lepote tradicionalne kubanske muzike.

2025 - U Gani je u padu helikoptera poginulo osmoro ljudi, među njima i dva ministra – odbrane i životne sredine. Letelica se kretala iz prestonice Akre prema regionu Ašanti. Među poginulima je bio i potpredsednik vladajuće stranke Nacionalni demokratski kongres, kao i visoki savetnik za nacionalnu bezbednost, pa je nesreća doživljena kao nacionalna tragedija.