Kojčić za "Kompas": "Kultura pred streljačkim strojem"

Kolumnu Dragoljuba Kojčića, političkog filozofa, za &quot;Kompas&quot; prenosimo u celosti:&quot;&#39;Kulturni&#39; deo na&scaron;eg naroda divljanjem na noćnim ulicama glavnog grada pokazao da nema ni osnovne pristojnosti. Ali iz te &#39;kulturne&#39; hemisfere nije do&scaron;la nijedna osuda, nijedan komentar, a kultura je zloupotrebljena kao mač razdvajanja na &#39;na&scaron;e&#39; i &#39;njihove&#39;.Jedan glumac &#39;lakih uloga&#39; na skupu opozicije u Beogradu podelio je ovda&scaron;nje dru&scaron;tvo na kulturno i nekulturno, videći sebe i par mortus pijanih kolega kao kulturne i kao kvalifikovane da presuđuju ko pripada kojoj hemisferi. Kao &scaron;to to često biva u slepilu političke ostra&scaron;ćenosti promaklo mu je ono &scaron;to je očigledno &ndash; da je taj &#39;kulturni&#39; deo na&scaron;eg naroda divljanjem na noćnim ulicama glavnog grada pokazao da nema ni osnovne pristojnosti. Ali iz te &#39;kulturne&#39; hemisfere nije do&scaron;la nijedna osuda, nijedan komentar. Elem, kultura je zloupotrebljena kao mač razdvajanja na &#39;na&scaron;e&#39; i &#39;njihove&#39;. Takvo dokazivanje pravovernosti, bez argumenata i isključivo sa obeležavanjem onih koji drugačije misle poznato je samo u totalitarizmu, crnom i crvenom podjednako. Ali, boja ideolo&scaron;kih paleta vremenom se pro&scaron;irila pa danas i plavo-žuta zastava pokazuje da je Dorijan Grej univerzalna paradigma duhovne i moralne podeljenosti.Razlike u kulturnim obrascima uvek su postojale. Frensis Stonor Saunders osvetlila je nadmetanje političkog Zapada sa političkim Istokom u studiji &#39;Hladni rat u kulturi&#39;. Shvatajući kulturu kao meku moć koja probija političko-vojne bedeme koji razdvajaju Sovjetski Savez i kanone socijalističkog realizma od američke moderne i individualizma u stvarala&scaron;tvu CIA je preko tzv. Kongresa za slobodu kulture između 1950. i 1967. godinepromovisala avangardne obrasce u slikarstvu, muzici ili kulturnim magazinima. Tako je evropska levica distancirana od sovjetskog uticaja. Da podsetimo da će na tome zamahu bljesnuti imena Džeksona Poloka, Marka Rotka, Roja Lihten&scaron;tajna i Endi Vorhola, ali i muzičara Džona Kejdža. Istočni blok je parirao sa genijalnim &Scaron;ostakovičem ali su se odrekli Kandinskog, Maljeviča i Stržeminskog. U ideolo&scaron;koj rigidnosti vremenom su izgubili Brodskog, Solženjicina i Tarkovskog.I kada se učinilo da će posle pada Berlinskog zida liberalni koncept kulture definitivno da trijumfuje, zapadni Dorijan Grej skida zastor koji je pokrivao njegov pravi portret. Već u prvim danima ukrajinske krize Zagreb otkazuje koncert Čajkovskog zato &scaron;to je Rus (sic!), svetski renomirani sopran Ana Netrepko dobija otkaz u Metropoliten operi i td. Ali vrhunac sumraka kulture je odluka vlasti u Kijevu da ukloni spomenik Mihailu Bulgakovu, piscu Maestra i Margarite, jednog od najvećih romana u istoriji svetske književnosti, ali i Dana Turbinovih koji anticipira krvoproliće koje će se odvijati na aveniji Kre&scaron;čatik jedan vek kasnije. Kultura je prestala da bude nadmetanje. Podvrgnuta je ponovo arbitriranju neukih ljudi i administrativnim zabranama. Najstra&scaron;nije je da se nijedan značajniji kulturni poslenik sa nekada liberalnog Zapada, ali ni od njihovih ovda&scaron;njih epigona, nije ni osvrnuo na izvođnje kulture pred streljački stroj i kubure primitivaca.&quot;

Kojčić za "Kompas": "Kultura pred streljačkim strojem"

0 Komentari