Domaćin: Los Anđeles (SAD) 28. jul – 12. avgust 1984. Zemalja učesnica: 140 Sportista: 6.829 (muškarci – 5.263, žene – 1.566) Sportova: 21 (221 takmičenja) Stadion: Memorijalni koloseu (92.516) Najviše medalja: SAD 174 (83 zlatne)
Ponuda je kritikovana zbog zavinosti od postojećih objekata, te korporativnih sponzora, međutim, Igre su ostvarile čistu zaradu od 223 miliona dolara – i tako postale model za buduća takmičenja.
Igre su bojkotovane od strane 14 komunističkih država, uključujući SSSR, Istočnu Nemačku i Kubu, koje su uzvratile istom merom (SAD i 66 zemalja bojkotovale Igre u Moskvi četiri godine ranije).
Navedene zemlje bile su važan faktor u svetu sporta, a o tome govori podatak da je tih 14 zemalja, osam godina ranije, osvojilo 58 odsto zlatnih medalja.
Iako je bojkot od strane Sovjetskog Saveza uticao na određene sportove, učestvovalo je 140 nacionalnih komiteta, što je tada bio rekord.
Arher Neroli Ferhol sa Novog Zelanda bio je prvi sportista paraplegičar koji je učestvovao, takmičući se u invalidski kolicima.
Takođe, prvi put je organizovana trka u ženskom maratonu, a pobedila je Amerikanka Džoan Benoa.
Na Igrama su debitovali sportovi poput ritmičke gimnastike, sinhronog plivanja i ženske biciklističke drumske trke.
Profimedia
Glavna zvezda bio je domaći atletičar Karl Luis, koji je ušao u istoriji, izjednačivši dostignuće Džesija Ovensa iz 1936. Osvojio je zlatne medalje u četiri discipline – 100m, 200m, štafeta 4x100m, te skok u dalj.
Interesantna stvar dogodila se u plivačkoj trci na 400 metara slobodno. Od 1984. do 1996, osam najbržih je učestvovalo u A finalu, dok su oni od 9. do 16. plivali u B finalu. Jedini put u istoriji, pobednik B finala, Tomas Farner, bio je brži od pobednika A finala.
Ubedljivo najuspešnija nacija na Igrama 1984. bila je Amerika sa 174 zlatne medalje, od čega su 83 bile zlante, 61 srebrne, te 30 bronzanih.
Zapadna Nemačka je sakupila 59, Rumunija 53, Kanada 44… Naša zemlja je udvostručila učinak iz Moskve četiri godine ranije.
Jugoslavija je završila kao ukupno deveta, sa 18 medalja, od čega je sedam bilo zlatnih. Najsjajnija odličja osvojili su rvač Vlado Lisjak, kanu dvojac Ljubek-Nišović, bokser Anton Josipović, te rukometašice, vaterpolisti i rukometaši.
Četiri srebra odneli su kući rvač Refik Memišević, kanuisti Milan Janić, te opet dvojac Ljubek-Nišović, kao i bokser Redžep Redžepovski.
Bronzu su osvojili rvači Jožef Tertei i Šaban Sejdi, bokseri Mirko Puzović i Aziz Salihu, veslači Pančić-Stanulov, te fudbaleri i košarkaši.
U večernjoj sesiji prvog dana takmičenja na Evropskom prvenstvu u Birmingemu pratili smo nastupe naših atletičarki Ivane Španović, Aleksandrije Mitrović, Milice Emini i Armina Sinančevića.
Crvena zvezda je eliminisana iz kvalifikacija za Ligu šampiona. Crveno-beli su u revanšu poraženi od Hapoela iz Ber Ševe sa 2:0, pa je izraelski tim posle dve utakmice slavio ukupnim rezultatom 3:0.
Izvršni odbor Olimpijskog komiteta Srbije održao je VII sednicu, na kojoj su razmatrane aktuelne aktivnosti organizacije, pripreme za predstojeća međunarodna takmičenja, ali i nekoliko važnih organizacionih pitanja.
Međunarodni olimpijski komitet je u utorak "privremeno" ukinuo suspenziju Rusiji i time otvorio put za njen povratak takmičenjima na narednim Igrama u Los Anđelesu 2028. godine.
Ozbiljan klub, koji u poslednjih 10-15 godina ima kontinuitet igranja najvećih takmičenja. Ovu sezonu nisu počeli baš najsjajnije, sa tek dva boda u prva tri kola češkog prvenstva.
Drugi mandat u voljenom klubu Dejan Stanković završio je sa 24 pobede, tri remija i pet poraza. Kao glavni trener radio je još u Sampdoriji, Ferencvarošu i moskovskom Spartaku.
Možemo ovako unedogled i sada je kasno, bar za Ligu šampiona. Ostaje borba za Ligu Evrope. Nimalo lak protivnik, Viktorija Plzenj, u Beograd stiže već narednog četvrtka.
Uz svo poštovanje prema Hapoelu, ali i potencijalnom narednom rivalu Orhusu ili Sabahu, bila bi prava šteta za Zvezdu, zašto ne reći i neuspeh, ako se plasman u elitno takmičenje ne bi dogodio ovog leta.
Američki SwRI razvio je motor sa unutrašnjim sagorevanjem na vodonik koji nudi obrtni moment i performanse slične dizelašima, uz gotovo nultu emisiju CO2 iz izduvnog sistema.
Levoruki ljudi imaju imaju fleksibilniju raspodelu funkcija, zbog čega, između ostalog, mogu biti bolji vozači od desnorukih, reči su ruskog naučnika Valerija Litvinova.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar