Svet 7

22.06.2026.

8:00

Puklo je; Odbrana Moskve je pala FOTO/VIDEO

Prvi veliki kiks moskovskog PVO sistema uzdrmao je Rusiju. Masovni napad dronovima iz Kijeva na rusku prestolnicu u četvrtak ujutro osramotio je Kremlj i njegova četiri raketna prstena koji deluju kao barijera koja štiti grad.

Izvor: Express.hr

Puklo je; Odbrana Moskve je pala FOTO/VIDEO
Shutterstock/Eugene_Photo

Podeli:

Nadalje, roj dronova koji su pogodili rusko nebo takođe je poremetio rad poznatih raketnih sistema "Pancir". 

Pogođena je i rafinerija Gazproma koja se nalazi u Kapotnji, na periferiji Moskve, što je prouzrokovalo eksplozije.

Kako se brani Moskva?

Projektili 51T6 dugog dometa povučeni su iz upotrebe između 2006. i 2007. godine, tako da se danas odbrana Moskve oslanja isključivo na 68 presretača 53T6, smeštenih u podzemnim silosima na pet lokacija oko grada. 

Ti silosi, čine "tvrđavu" koja brani prestolnicu. Ceo odbrambeni prsten Moskve ojačan je i najnovijim mobilnim sistemima kao što je S-500 "Prometej", koji je isporučen 1. armiji 2021. godine. 

S-500 je dizajniran za presretanje balističkih projektila srednjeg dometa, hipersoničnih ciljeva i aviona, čime se stvara dodatni, fleksibilniji sloj odbrane. 

Pa ipak, neki od ukrajinskioh dronova su prošli i šteta je ogromna. 

Uprkos ovom moćnom i slojevitom arsenalu, vesti o uspešnim napadima ukrajinskih bespilotnih letelica na Moskvu stvorile su percepciju o ranjivosti ruske odbrane. 

Ključ za razumijevanje ovog paradoksa leži u fundamentalnoj razlici u prirodi pretnji, piše Expres24sata.hr.

Sistem A-135 je visoko specijalizovan alat, dizajniran isključivo za borbu protiv interkontinentalnih balističkih projektila. To su ciljevi koji se kreću brzinama od nekoliko kilometara u sekundi, na ogromnim visinama i predvidljivim, balističkim putanjama. 

Njegov radar Don-2N optimizovan je za pretragu neba na velikim visinama i udaljenostima. 

S druge strane, dronovi poput onih koje koristi Ukrajina su dijametralno suprotna pretnja. Oni su mali, spori i lete na izrazito niskim visinama, često prateći reljef terena kako bi ostali skriveni ispod radarskog horizonta. 

Za sistem poput A-135, takav je cilj praktično nevidljiv i potpuno izvan njegovih operativnih parametara - to je kao da pokušavate srušiti komarca protivtenkovskom raketom.

Odbrana Moskve od dronova i krstarećih projektila poverena je potpuno drugim sistremima. 

Reč je o gustim prstenovima PVO kraćeg i srednjeg dometa, koji se sastoje od stotina sistema "Pancir-S1" i "Tor", te nekoliko desetina baterija S-300 i S-400. 

Neki od sistema "Pancir" postavljeni su čak i na krovove zgrada i na specijalno izgrađene tornjeve kako bi im se povećalo vidno polje. 

Ipak, ukrajinski uspesi pokazuju da se i ovakva gusta odbrana može probiti. 

Strategija se oslanja na masovnost, lansiranje desetina ili stotina dronova istovremeno kako bi se preopteretili i zbunili ruski sistemi. 

Uz to, pažljivo planiranje ruta leta, korišćenjem obaveštajnih podataka o "slepim tačkama" u radarskoj pokrivenosti, omogućuje dronovima da se provuku kroz odbrambene slojeve. 

Stoga, prodor drona do Moskve ne znači da je strateški štit A-135 zakazao, već da je taktička PVO, uprkos svojoj gustini, ipak propusna za masovne i pametno vođene napade nove generacije. 

Jednostavno - rat se promenio i to je omogućilo Ukrajincima da ga dovedu u samu Moskvu. 

Podeli:

7 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: