Nemci Hrvatima "uvalili" 16.000 migranata

Prethodno je u hrvatskoj javnosti pokrenuto pitanje vraćanja migranata iz zemalja članica EU navodno "tajnim avio letovima" i upozorenja da Hrvatska postaje svojevrsni "hot spot", a sve u skladu sa Uredbom Dablin III.

Dablinska uredba definiše da je za nekog konkretnog tražitelja azila nadležna ona zemlja članica Evropske unije u kojoj je ta osoba prvi put stupila na tlo EU, odnosno tamo gde je i prvi put bila registrovana.

Navodeći primere određenih letova sa migrantima put Zagreba, DW piše da ti letovi nisu tajni i dodaju da je, na primer, sredinom juna jedan takav Dablin-let organizovan iz Štugarta.

"Tada je službeno potvrđeno da je on bio 'krcat' u Zagreb je njime, između ostaloga, prebačena i jedna osoba protiv koje je u Bavarskoj bio pokrenut istražni postupak zbog sumnje u ekstremističko delovanje. Taj strani državljanin je direktno iz istražnog zatvora bio prebačen na aerodrom u Štugartu, odnosno vraćen u Republiku Hrvatsku", piše DW.

Navode da Nemačka želi da pojača tempo proterivanja osoba koje nemaju pravo na zaštitu i dodaju da je ta zemlja u 2023., u skladu s Dablinom III htela da deportuje 74.622 osobe u druge zemlje EU.

"Najviše zahteva za preuzimanjem tražitelja azila Nemci su u prošloj godini poslali Hrvatskoj (16.704) i Italiji (15.749) u većini slučajeva još uvek bez uspeha. Iako su doduše druge zemlje EU pristale na preuzimanje oko 55 .000 tih 'Dablin-slučajeva', u celoj 2023. iz Njemačke je u njih deportirano samo 5.053 ljudi", potvrdio je Savezni ured za migracije i izbeglice (BAMF), prenosi DW.

Dodaju da je u prvoj polovini prošle godine Nemačka, po navodima BAMF-a, drugim članicama EU poslala zahteve za prihvatom oko 40.000 migranata. U 25.000 slučajeve one su pristale na prihvat tih osoba piše DW i dodaje da je u praksi u prva dva kvartala tekuće godine deportirano samo oko 3.500 osoba.

Italija se, na primer, generalno protivi prihvatu osoba deportiranih iz Nemačke, a Rim očigledno ne želi da menja taj kurs do stupanja na snagu novog Pakta EU o migracijama i azilu 2026. Cilj tog pakta je bolja zaštita (često) previše propusnih spoljnih granica Unije.

"Hrvatske vlasti su po tom pitanju očito kooperativnije od italijanskih. O povratku azilanata u Hrvatsku je na primer u nekoliko navrata bavarski ministar unutrašnjih poslova Joakim Herman (CSU) razgovarao sa hrvatskim kolegom Davorom Božinovićem (HDZ)", navodi, između ostalog, DW.