"Očigledan govor mržnje": Oglasila se eparhija o pretnjama Prištine da ruše crkvu Hrista Spasa
Eparhija raško-prizrenska Srpske pravoslavne crkve saopštila je da skandalozna i opasna tvrdnja profesora Jusufa Budžovija da je nezavršenu Crkvu Hrista Spasitelja u centru Prištine trebalo srušiti odmah nakon rata.
Izvor:
Tanjug
Shutterstock/trabantos
Podeli:
Dodaju da ovo nije samo provokacija, već otvoren poziv na uništavanje verskih objekata i očigledan oblik govora mržnje, koji mora biti nedvosmisleno osuđen od svih koji cene mir i versku slobodu.
Eparhija je u saopštenju izrazila duboku zabrinutost i snažan protest povodom zapaljivih i krajnje neodgovornih izjava profesora Jusufa Budžovija i Envera Redže na TV "Koha", koje su potom objavljenr na portalu Koha 19. marta.
Ističe se da je crkva Hrista Spasitelja, iako nezavršena zbog izbijanja rata, osvećeni hram koji pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi i ukazuje da pozivati na njeno rušenje znači podsticati versku netrpeljivost, ohrabrivati brisanje kulturnog identiteta i izazivati dodatne tenzije u regionu koji i dalje nosi teško breme sukoba.
"Ovakva retorika ozbiljno podriva svaki napor ka pomirenju i međusobnom poštovanju zajednica na Kosovu. Ona takodje predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava, uključujući pravo na slobodu veroispovesti i zaštitu kulturnog i verskog nasledja, zagarantovanih kako medjunarodnim, tako i kosovskim zakonima", navedeno je u saopštenju.
Eparhija dodaje da je podjednako uznemiravaju i druge tvrdnje navedene u istom tekstu, koje nisu samo činjenično netačne, već opasno revizionističke.
Profimedia
"Negiranje postojanja srpskog naroda u srednjem veku od strane gospodina Redže, kao i odbacivanje srpskog karaktera srednjovekovnih pravoslavnih spomenika na Kosovu i Metohiji, istorijski i naučno je neodbranjivo. Takve izjave su direktno u suprotnosti sa obimnom medjunarodnom akademskom literaturom i dokumentovanim istorijskim izvorima. Postojanje srpske srednjovekovne države, njenih vladara i razvijenog crkvenog i kulturnog života u Kosovu i Metohiji predstavljaju istorijsku činjenicu potvrdjenu brojnim poveljama, arhitektonskim ostacima i umetničkim delima, koji su odavno predmet proučavanja i priznanja medjunarodnih stručnjaka u oblasti istorije i umetnosti", navodi Eparhija.
Naglašava se da Srpska pravoslavna crkva svoje svetinje na Kosovu i Metohiji nikada nije doživljavala kao nešto isključivo svoje, već ih je uvek smatrala i delom šireg kulturnog i duhovnog nasledja celog čovečanstva.
Eparhija ukazuje da ovi spomenici ne pripadaju samo srpskim pravoslavnim vernicima, već svim ljudima dobre volje i da su upravo zato četiri najznačajnije srpske pravoslavne svetinje na Kosovu i Metohiji - Manastir Pećka patrijaršija, Manastir Visoki Dečani, Manastir Gračanica i Crkva Bogorodice Ljeviške u Prizrenu - uvršteni na Listu svetske baštine UNESKO-a.
"Štaviše, zbog realne i stalne ugroženosti njihovog opstanka, ovi spomenici se već više od dve decenije nalaze na Listi ugrožene svetske baštine. Ovaj status nije dodeljen pod političkim pritiskom, već kao posledica njihove izuzetne istorijske vrednosti i potrebe za hitnom međunarodnom zaštitom, koja je i danas aktuelna i neophodna", naglašava se u saopštenju.
Dodaje se da tvrdnje koje nastoje da izbrišu srpski pravoslavni identitet ovih svetinja i prisvoje ih kao albansku kulturnu baštinu ne samo da protivreče dokumentovanim činjenicama i istorijskom kontinuitetu upotrebe, već su u otvorenoj suprotnosti sa zakonima privremenih prištinskih institucija.
"Kosovsko zakonodavstvo jasno prepoznaje Srpsku pravoslavnu crkvu i njena imovinska i kulturna prava. U to spadaju i specijalne zaštićene zone oko najvažnijih i najugroženijih svetinja, u čijem radu aktivno učestvuje i Crkva preko Saveta za sprovodjenje zakona o zaštićenim zonama. Negiranje ovog nasledja i identiteta, posebno u kontekstu izjava koje su u suprotnosti sa samim kosovskim zakonima, pokazuje opasan dvostruki standard i podriva vladavinu prava", ukazuje Eparhija.
Dodaje se da posebno zabrinjava tvrdnja gospodina da je martovski pogrom 2004. godine bio organizovan od strane srpske vlade i ističe da to predstavlja grubo i opasno falsifikovanje dobro dokumentovanih događaja.
U saopštenju se ukazuje da su ti neredi, koji su u medjunarodnoj zajednici prepoznati kao najveći izliv nasilja na KiM nakon rata 1999. godine, nesumnjivo bili delo albanskih ekstremista, podstaknutih zapaljivim medijskim izveštajima i nacionalističkom retorikom.
"U tim danima užasa spaljeno je ili teško oštećeno 30 srpskih pravoslavnih hramova i manastira, proterano je 4.000 ljudi, uglavnom Srba i Roma, uništeno je na stotine kuća, a 19 osoba je izgubilo život. Ove tragične događaje osudili su svi relevantni međunarodni činioci, uključujući KFOR, UNMIK i mnoge svetske vlade. Pokušaj da se danas, i to u dane kada obeležavamo godišnjicu pogroma, odgovornost prebaci na žrtve ovih zločina predstavlja ne samo vredjanje istorijske istine već i potpuno ignorisanje ljudske patnje. Istovremeno, to ukazuje na zabrinjavajuću tendenciju prepisivanja istorije u pravcu opravdavanja prošlog nasilja i potencijalnog ohrabrivanja novih napada", navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da je mitropolit raško-prizrenski Teodosije u nedavnim susretima sa specijalnim predstavnikom Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine, kao i sa drugim međunarodnim zvaničnicima, izrazio hitnu potrebu za jačanjem institucionalne i fizičke zaštite srpskih pravoslavnih svetinja i vernika i da ta potreba proizilazi iz realnosti trajne i otvorene ugroženosti, što potvrdjuje i nedavno skrnavljenje isposnice Svetog Petra Koriškog kod Prizrena iz XIII veka.
Eparhija ukazuje da je nezakonito kopanje buldožerom oko ovog drevnog svetilišta, čime je naneta velika šteta objektu i otkriveni njegovi temelji, predstavlja otvoren primer zanemarivanja, pa čak i neprijateljstva lokalnih vlasti prema ne samo srpskoj pravoslavnoj, već i prema kulturnoj baštini uopšte.
"Ovaj vandalski čin, izveden bez obzira na svetost i istorijsku vrednost lokacije, pokazuje koliko je srpsko pravoslavno nasledje na Kosovu i dalje ugroženo i kako se kosovski zakoni ne poštuju od strane samih institucija", ističe se u saopštenju.
Eparhija je pozvala sve odgovorne institucije, medjunarodnu zajednicu i ljude dobre volje, kako na KiM, tako i širom sveta, da odbace govor mržnje i istorijski revizionizam.
"Nasleđe Kosova i Metohije nije svojina jedne zajednice, već zajedničko nasledje koje mora biti sačuvano u istini, pravdi i miru. Vreme je da se to nasledje zaštiti ne samo rečima, već konkretnim delima koja će obezbediti poštovanje dostojanstva i prava svih verskih i etničkih zajednica na Kosovu i Metohiji", navedeno je u saopštenju Eparhije raško-prizrenske.
Prištinska Koha je 19. marta objavila izjavu istoričara Jusufa Budžovija da je pravoslavnu crkvu Hrista Spasa u Prištini "trebalo srušiti odmah posle rata".
Rat u Ukrajini – 1.631. dan. Ukrajina je preko treće strane poslala ponudu Rusiji da obe strane obustave napade na civilne ciljeve u Crnom moru. Pripadnik ruskog Ministarstva odbrane poginuo je u eksploziji u Sevastopolju, saopštio je FSB.
Rat u Ukrajini – 1.630. dan. Ukrajina izvela masovni udar na jugozapad Rusije, dok se sve glasnije govori o mogućoj novoj mobilizaciji u Moskvi. Zelenski je Trampu predao predlog za okončanje rata, a Moskva tvrdi da je oborila više od 500 ukrajinskih dronova.
Rat u Ukrajini – 1.632. dan. Zvanični KIjev poslao ponudu Moskvi, preko posrednika, o obustavi napada na civilne ciljeve u Crnom moru, Kremlj ćuti. Za to vreme napadi se nastavljaju. NATO digao avione zbog dronova u vazdušnom prostoru Letonije.
UEFA je odredila arbitre za oba meča plej-ofa Lige konferencija između Hetafea i Partizana, a prvi duel u Madridu poveren je letonskoj sudijskoj ekipi, dok će revanš u Beogradu voditi arbitri iz Švajcarske.
Radio Televizija Kosova (RTK) javila je danas da je tzv. kosovska policija (KP) počela da preuzima odgovornost za bezbednost na glavnom mostu preko reke Ibar u Kosovskoj Mitrovici, koji inače obezedjuje KFOR.
Konstitutivna sednica skupštine privremenih institucija samouprave u Prištini danas je prekinuta nakon što je pokret Samoopredeljenje zatražio dodatno vreme za razgovore sa opozicionim strankama o kandidatu za predsednika privremenih institucija.
Predsednik skupštinskog Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovan Drecun izjavio je danas da režim u Prištini optužnicama za navodne ratne zločine i otimanjem imovine nastavlja zastrašivanje Srba na Kosovu i Metohiji sa ciljem da dovrši etničko čišćenje.
Centralna izborna komisija (CIK) u Prištini završila je prebrojavanje glasova sa 97,62 odsto biračkih mesta sa izbora za skupštinu privremenih institucija održanih 7. juna.
Rat u Ukrajini – 1.632. dan. Zvanični KIjev poslao ponudu Moskvi, preko posrednika, o obustavi napada na civilne ciljeve u Crnom moru, Kremlj ćuti. Za to vreme napadi se nastavljaju. NATO digao avione zbog dronova u vazdušnom prostoru Letonije.
Posle više od godinu dana uvreda, pretnji i blokiranja života građana, samozvana elita shvatila je da bez glasova, kako samo ocenjuju "siromašne i neobrazovane Srbije" ne može da dođe na vlast, navodi portal 24 sedam.
Rusija nije primila zahtev od Turske putem zvaničnih kanala u vezi sa moratorijumom na vojne operacije u Crnom moru, izjavila je danas portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Analitičar Uroš Piper podsetio je kako su blokaderi pre godinu dana napali pripadnike Kobri u Novom Sadu i naveo kako i posle godinu dana nema optužnice.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da će 22. septembra početi isplata punoletnim građanima iz Akcionarskog fonda, po 6.000 dinara, dok 14. septembra počinje isplata pomoći penzionerima.
Nemačka automobilska industrija nastavila je da smanjuje broj zaposlenih, a na kraju prvog polugodišta 2026. godine u toj grani radilo je 691.500 ljudi, što je za 42.300 manje nego godinu dana ranije, odnosno za 5,8 odsto.
Zbog visoke temperature oštećena su stakla na Palilulskoj pijaci. Nadležne ekipe ogradile su prostor, prodavci su preventivno premešteni, a nova okna već su poručena.
TBM mašine za beogradski metro završile su fabrička ispitivanja u Kini i kreću ka Srbiji. Jedna će kopati od Makiša ka Sajmu, a druga sa Karaburme, dok će radovi biti izvođeni istovremeno sa dve strane trase.
Lekari Univerzitetskog kliničkog centra Kragujevac izveli su jednu od najzahtevnijih operacija rekonstruktivne hirurgije i 75-godišnjem Radovanu Simiću uspešno reimplantirali šaku nakon teške povrede tokom poljoprivrednih radova, piše Blic.
Čačanski vatrogasci upozoravaju da su zbog visokih temperatura, suše i vetra rizici od požara izuzetno veliki, a za paljenje vatre i spaljivanje biljnih ostataka predviđene su visoke kazne.
Arheološka istraživanja na Klisi u Novom Sadu donela su nove detalje – istraženo je već oko 50 grobova iz 11. veka, dok su ispod nekropole pronađeni tragovi naselja starog oko 5.000 godina.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar