Pomoć penzionerima: Vodič kroz novčane dodatke koji se očekuju
Već početkom novembra naši penzioneri mogu da računaju na oktobarsko povećanje koje leže na račun, a 30. novembra biće isplaćena pomoć od 20.000 dinara.
Izvor: B92.net
Foto: Depositphotos/pressmaster
Prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, u Srbiji trenutno ima 1,6 miliona penzionera, a prosečna penzija prema poslednjim podacima koji se odonse na septembar 2024. godine iznosi 37.797 dinara.
Prosečna penzija bi od oktobra trebala da bude oko 40.000 dinara, što je povećanje od oko 2.000 dinara u proseku, a u januaru naredne godine trebalo bi da iznosi oko 45.800 dinara.
Prema rečima ministra finansija Siniše Malog, plan je da 2025. godine prosečna penzija u Srbiji bude između 430-450 evra (preko 50.000 dinara).
Kada stiže pomoć penzionerima?
Penzioneri najpre mogu da računaju na vanredno okrobarsko povećanje od 5,5 odsto.
Isplata prvih uvećanih penzija za 5,5 odsto za oko 1,65 miliona penzionera u Srbiji počinje 2. novembra i tada će novac leći na račune onih koji su tokom radnog veka samostalno uplaćivali doprinose.
Sledeći na listi su poljoprivredni i vojni penzioneri, koji će u bankama pare moći da podignu od 4. novembra, a dva dana kasnije će početi da ih donose poštari ili će moći da ih podignu na šalterima pošta.
Kao i prethodnih meseci poslednji na redu za isplatu su najstariji iz kategorije samostalnih delatnosti. Oni su planirani za 10. odnosno 13. novembar.
Prosečna penzija u Srbiji trenutno iznosi oko 37.000 dinara, a sa dva nova povećanja, u oktobru i januaru, primanja najstarijih će porasti za oko 8.000 dinara.
Tako će oni u oktobru prvo primiti u proseku za 2.000 dinara višu penziju, a potom se od januara 2024. godine prosečna penzija penje na 45.000 dinara.
Mali najavio datum isplate novčane pomoći od 20.000 dinara
Država je takođe odlučila da obraduje penzionere i sa 20.000 dinara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je ranije rekao da će između 25. novembra i 5. decembra biti isplaćeno po 20.000 dinara svakom penzioneru mimo povećanja penzija od preko 21 odsto. On je saopštio da je ovo “najveće povećanje penzija u istoriji Srbije”.
"Mislim da će vest o jednokratnoj pomoći posebno obradovati penzionere sa nižim penzijama, nekima je to polovina, nekima četvrtina... to je ogroman novac", rekao je Vučić i precizirao da je to 285 miliona evra trošak za državu.
"Penzioneri će od 1. januara dobiti povećanje od 14,8 odsto i kada se ono uračuna uz ostala povećanja, onda će kod nas penzije za dve godine biti povećane za 56,1 odsto”, rekao je tada Mali.
Jednokratna novčana pomoć penzionerima u Srbiji 2023. godine
Ilustracija: Depositphotos/librakv
Kako navodi PIO fond, ova pomoć od 20.000 dinara biće isplaćena svim korisnicima penzija i privremenih naknada, invalidima rada druge i treće kategorije invalidnosti, odnosno preostale radne sposobnosti i invalidnoj deci, korisnicima privremene naknade kod ovog fonda, u iznosu od 20.000 dinara, koja nije bila predviđena Finansijskom planom Fonda za 2023. godinu.
Kako je ranije najavljeno isplata ove pomoći biće od 25. novembra do 5. decembra ove godine i dobiće je svi penzioneri.
"To je veliki novac, ali verujem da ćemo na taj način ispraviti, ne samo sve nepravde gde penzije nisu pratile plate, već pokazati kolika je naša briga prema penzionerima i šta država može da vrati građanima kada se država ponaša odgovorno, pošteno i pametno", rekao je Vučić kada je najavio isplatu ove pomoći.
Jednokratna pomoć penzionerima nije nova "kategorija" pomoći u Srbiji. Država je isplaćivala i 2016. godine, ali i kasnije. Novčanu pomoć su dobijali penzioneri iz svih kategorija, a iznos pomoći je najčešće bio 5.000 dinara, a isplata je išla pred Novu godinu. U 2021. kroz tri isplate penzionerima je dato oko 90 evra pomoći.
Pomoć penzionerima 2023: Šta je bilo i šta sledi
Januarsko odnosno februarsko povećanje 2023. godine
Početkom ove godine, naši penzioneri su računali na povećanje od 12,1 odsto. Prosečna penzija je nakon ovog povećanja iznosila oko 37.825 dinara.
Prethodno povećanje bilo je u novembru 2022. godine, oko 9 odsto, i sa ova dva povećanja, prosečna penzija je uvećana za oko 7.000 dinara.
Oktobarsko povećanje
Naredno povećanje primanja je oktobarsko. Povećanje za 5,5 odsto, počev od 1. oktobra 2023. godine, odnosi se na sve korisnike penzija i ostalih prava i, kako smo već pomenuli, biće isplaćena počev od 2. novembra.
Prosečna penzija će nakon ovog povećanja biti oko 40.000 dinara, što je povećanje od oko 2.000 dinara u proseku.
Nije potrebno da korisnici penzija podnose zahtev za isplatu uvećanih penzija, s obzirom na to da će se uvećanje obračunati i isplatiti od strane Fonda u redovnom postupku, bez donošenja pojedinačnih rešenja.
Povećanje penzija od januara 2024. godine
Penzionere takođe čeka i povećanje primanja od 1. januara naredne godine koje će iznositi 14,8 odsto.
Uzimajući u obzir povećanje penzija od 5,5 odsto u oktobru ove godine i povećanje od 1. januara naredne od 14,8 odsto – prosečna penzija u 2024. godini će biti uvećana za ukupno 21,1 procenat u odnosu na penziju za septembar 2023. godine i iznosiće oko 390 evra, odnosno 45.800 dinara.
Još novčanih pomoći za penzionere
Ilustracija: Shutterstock/mrmohock
Penzionerska kartica
Od 1. oktobra ove godine, naši penzioneri takođe mogu da računaju na pomoć u vidu popusta koje mogu da ostvare putem Penzionerske kartice.
Popusti se odnose na razne oblasti, kao što su putovanja, boravak u banjama, apoteke, auto servisi, prodavnice, zdravstvene ustanove, ustanove kulture, restorane, bazene...
Penzionerska kartica za sve koji su se prijavili počela je da važi od 1. oktobra, a iznosi popusta kreću se od 2 do 66 odsto.
Spisak popusta možete pročitati klikom ovde, a više informacija o samim karticama možete pronaći ovde.
Popusti za struju, gas i grejanje do kraja grejne sezone
Nedavo je Vlada usvojila izmene i dopune Uredbe o energetski ugroženom kupcu koje će omogućiti većem broju građana da dobije popust za električnu energiju, gas ili grejanje.
Penzioneri koji imaju ugovor o snabdevanju električnom energijom na svoje ime, a čija penzija ne prelazi 21.766,26 dinara imaće pravo na dodatno umanjenje računa u iznosu od 1.000 dinara tokom grejne sezone.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Izdata je privremena građevinska dozvola za pripremne radove na prvoj deonici brze saobraćajnice "Osmeh Vojvodine", od Bačkog Brega ka Somboru. Radovi su već počeli, a poznato je šta će se prvo graditi i koliko će trajati.
Vlada Hrvatske je na sednici u četvrtak dala saglasnost Ministarstvu odbrane za preuzimanje obaveza do 2029. za kontinuirano održavanje eskadrile višenamenskih borbenih aviona Rafal i nabavku dodatne opreme u iznosu od oko 28 miliona evra.
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da Nemačka više ne može da ignoriše činjenicu da zaposleni provode sve više dana odsutni sa posla, dok kompanije istovremeno beleže pad produktivnosti i rast troškova.
Evropska unija želi da u narednim nedeljama postigne ključne sporazume sa Velikom Britanijom o trgovini, emisijama i mobilnosti mladih, čime bi dodatno unapredila odnose nakon Bregzita.
Cene nafte porasle su danas blago, pri čemu se nafta Brent kretala na nivou od oko 72 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI na oko 69 dolara, što je blizu nivoa koji su poslednji put zabeleženi pre izbijanja sukoba na Bliskom istoku krajem februara.
Iran je započeo razgovore sa japanskim kompanijama o mogućem nastavku izvoza sirove nafte, dok potencijalni kupci traže produženje privremenog američkog izuzeća od sankcija i dodatne garancije za bezbednu plovidbu kroz Ormuski moreuz, objavio je danas Rojters.
Desetine hiljada zaposlenih u kompaniji Mercedes-Benz protestovale su širom Nemačke protiv najavljenih mera štednje i mogućeg pogoršanja uslova rada, saopštio je najveći nemački industrijski sindikat IG Metal.
Nigerija je postala pridružena članica Međunarodne agencije za energetiku (IEA), čime se pridružila grupi zemalja koje sada čine više od 80 odsto globalne potražnje za energijom, saopštila je ta organizacija u četvrtak.
Predstavnica studenata u blokadi poručila je tokom gostovanja na RTV-u da saradnja sa opozicionim akterima koji su, kako tvrdi, vodili kampanju protiv studenata nije moguća, uz ocenu da studenti kao "najjača opcija" imaju pravo da postavljaju svoje uslove.
Rat u Ukrajini – 1.591. dan. Belgorod i Belgorodski okrug bili su izloženi raketnom napadu ukrajinskih oružanih snaga. Izbio je požar na infrastrukturnom objektu.
Dnevne novine u Srbiji za subotu, 4. jul 2026. godine na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
"Sledeće stajalište: Kneza Miloša 4. Adresa na kojoj su registrovane skoro sve nevladine organizacije sa antisrpskom retorikom", tako portal 24sedam započinje tekst o finansiranju Proglasa.
"Prošle nedelje, nakon mnogo razmišljanja, Kjel je doneo odluku da povrati kontrolu nad svojim bolom i svojim telom tako što će prekinuti dijalizu", naveli su članovi njegove porodice u emotivnoj objavi.
Čuveni pizza majstor iz Beograda, Damir Karpuzi, još jednom je pokazao da je neprikosnoven kada je u pitanju tradicionalnog italijanskog specijaliteta.
Penelope Kruz i Olivija Vajld učestvovale su u igri "Serum istine", u kojoj poznate ličnosti odgovaraju na škakljiva pitanja i otkrivaju detalje iz sveta zabavne industrije.
Nova naučna istraživanja pokazuju da krvna grupa može biti povezana sa rizikom od razvoja pojedinih vrsta raka. Osobe sa krvnom grupom 0 imaju statistički manji rizik od određenih malignih bolesti.
Istraživači su utvrdili da je boravak u sedećem ili ležećem položaju tokom budnog stanja duže od pola sata u kontinuitetu povezan sa većim rizikom od smrtnog ishoda usled malignih bolesti.
Istraživači sa MIT-a razvili su ultrazvučni flaster koji bi u budućnosti mogao da reguliše srčani ritam bez ugradnje pejsmejkera. Nova tehnologija za sada je uspešno testirana na pacovima.
Pamela Anderson verovala je da će joj glavna uloga u filmu "Barb Wire" iz 1996. godine otvoriti vrata ozbiljne glumačke karijere, ali je ostvarenje doživelo veliki neuspeh kod publike i kritike.
Iako su neka njegova ostvarenja izazivala kritike zbog nasilja ili načina na koji prikazuju stvarne događaje, Istvud ih je uglavnom branio kao dela fikcije.
Set Rogen otkrio je da je En Hatavej napustila film "Zalomilo se" zbog eksplicitne scene porođaja. Ulogu je potom preuzela Ketrin Higl, a film je postao veliki hit.
Komentari 0
Pogledaj komentare