28.08.2026.
15:49
Skoro polovina svetske nafte dolazi iz ratnih zona: Snabdevanje ugroženo
Prema proračunima Rojtersa, gotovo polovina svetske proizvodnje nafte potiče iz zemalja zahvaćenih sukobima, što ilustruje razmere ovogodišnjih poremećaja na tržištu energenata, koji su nadmašili one iz prethodnih kriza.
Napadi SAD i Izraela na Iran pre šest meseci izazvali su najveću krizu u snabdevanju naftom do sada, a kraju se još ne nazire kraj.
Istovremeno, rat između Rusije i Ukrajine doveo je do smanjenja proizvodnje i prerade nafte, uključujući i u Kazahstanu, dok su dodatni pritisak stvorili sukobi u Libiji i američka ograničenja izvoza nafte iz Venecuele s početka godine.
Zemlje pogođene ovim sukobima prošle godine su proizvodile oko 45 miliona barela nafte dnevno, što čini više od 43 odsto globalne proizvodnje, prema proračunu agencije Rojters objavljenom u ponedeljak, zasnovanom na podacima Međunarodne agencije za energetiku (IEA).
Trenutno postoji manjak od pet do sedam miliona barela nafte dnevno u regionu Persijskog zaliva. Saudijska Arabija preusmerava deo izvoza ka Crvenom moru, dok zemlje izvoznice iz Persijskog zaliva tajno transportuju deo nafte kroz moreuz Hormuz.
Rizici po snabdevanje ostaju visoki, što potvrđuju napadi u Crvenom moru i u blizini Sueckog kanala tokom jula.
Možda vas zanima
Cene nafte na najnižem nivou u nedelju dana
Cene nafte nastavile su pad i dostigle u ponedeljak najniži nivo u nedelju dana nakon što su investitori pozitivno reagovali na signale da bi sukob na Bliskom istoku mogao da se smiri.
8:29
28.7.2026.
31 d
"Švajcarska Bliskog istoka" između dve vatre
Oman pregovara sa Iranom o novom režimu u Ormuskom moreuzu, dok SAD upozoravaju na posledice mogućeg uvođenja naknada za prolaz. Analitičari upozoravaju da bi i male promene mogle da uzdrmaju tržišta nafte.
21:53
4.7.2026.
54 d
Zbog problema u snabdevanju, svet se sve više oslanja na naftu iz SAD, iako je i njena proizvodnja povremeno bila ometana ekstremnim vremenskim uslovima.
Sukobi su takođe uticali na globalne kapacitete za preradu nafte, koji su smanjeni za oko deset procenata usled ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini. Ukrajina je gađala značajan deo ruske mreže rafinerija, uključujući postrojenja koja se nalaze hiljadama kilometara daleko od ukrajinske teritorije.
Kao rezultat toga, Rusija se suočava sa nestašicom goriva i zabranila je izvoz benzina i dizela, što dodatno opterećuje globalno tržište goriva.
Posledice se prelivaju na širu ekonomiju. Više cene goriva postale su ključni pokretač inflacije, doprinele su rastu troškova zaduživanja i doprinele tome da javni dug SAD dostigne rekordnih 40 biliona dolara.
Cene dizela u SAD dostigle su rekordne vrednosti, iako rafinerije rade punim kapacitetom.
Kako bi ublažila posledice krize, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je pustila u promet rekordne količine nafte iz strateških rezervi. Veći deo tih zaliha već je plasiran na tržište, dok se svetske zalihe i dalje smanjuju.

Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar