Svet 0

03.01.2026.

10:55

Najveće centralne banke sveta po imovini: Kineska i američka nisu na prvom mestu

Podaci za treći kvartal 2025. godine otkrivaju koliku "moć" imaju centralne banke u upravljanju ekonomijama – kroz kvantitativno popuštanje, devizne intervencije i akumulaciju rezervi.

Izvor: Investitor.me

Najveće centralne banke sveta po imovini: Kineska i američka nisu na prvom mestu
Shutterstock/gopixa

Podeli:

Evrozona je prva na svetu sa više od 7,1 bilion dolara imovine, ispred Kine i Sjedinjenih Američkih Država.

Veličina bilansa centralne banke pokazuje koliko aktivno država interveniše u ekonomiji – kroz QE programe, valutne režime ili akumulaciju rezervi.

Tržišta u razvoju poput Indije, Brazila i Saudijske Arabije dobijaju na značaju – svaka od ovih zemalja drži više od 500 milijardi dolara imovine.

Globalne centralne banke imaju presudnu ulogu u očuvanju finansijske stabilnosti i vođenju monetarne politike. Njihovi bilansi, puni državnih obveznica, deviznih rezervi i drugih finansijskih instrumenata, nude jasan uvid u njihove strateške prioritete i kapacitet za reagovanje u krizama, prenosi Investitor.

Prema najnovijim podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS), rang lista najvećih centralnih banaka po ukupnoj imovini u Q3 2025. ne odražava samo veličinu ekonomija, već i razlike u monetarnim strategijama, obimu kvantitativnog popuštanja i učestalosti deviznih intervencija. 

Top 10 centralnih banaka po ukupnoj imovini 

Rang Centralna banka Ukupna imovina (mlrd USD)
1 🇪🇺 Evrozona 7.13
2 🇨🇳 Kina 6.621
3 🇺🇸 SAD 6.587
4 🇯🇵 Japan 4.517
5 🇨🇭 Švajcarska 1.108
6 🇬🇧 Ujedinjeno Kraljevstvo 1.001
7 🇮🇳 Indija 911
8 🇧🇷 Brazil 898
9 🇸🇬 Singapur 610
10 🇭🇰 Hong Kong 534

Na vrhu liste nalazi se Evrozona, odnosno Evropska centralna banka (ECB), sa 7,13 biliona dolara imovine, odmah ispred Kine i SAD. Ove tri institucije zajedno drže više od polovine ukupne imovine svih centralnih banaka na svetu.

Posebno se izdvaja Švajcarska, koja uprkos maloj populaciji raspolaže sa preko 1,1 bilion dolara imovine – rezultat intenzivnih deviznih intervencija i akumulacije rezervi.

Šta zapravo čini imovinu centralne banke?

Imovina centralnih banaka obuhvata zlato, devizne rezerve, državne obveznice, kao i plasmane finansijskom sistemu. Ovi resursi predstavljaju osnovu za sprovođenje monetarne politike, upravljanje kamatnim stopama, kontrolu inflacije i stabilizaciju kursa.

U savremenim uslovima, centralne banke sve češće djeluju ne samo kao "poslednji zajmodavac", već i kao aktivni stabilizatori finansijskih tržišta, kroz otkup aktive i programe likvidnosti.

Uspon tržišta u razvoju

Iako razvijene ekonomije i dalje dominiraju, tržišta u razvoju ubrzano jačaju svoju poziciju.

  • Indija: 911 mlrd USD
  • Brazil: 898 mlrd USD
  • Saudijska Arabija: 515 mlrd USD

Kod Saudijske Arabije, visoka imovina centralne banke odražava energetski suficit, upravljanje suverenim fondovima i održavanje valutnog pega.

Ova finansijska snaga direktno utiče na globalne odnose moći – velike rezerve jačaju kredibilitet nacionalnih valuta u međunarodnoj trgovini i finansijama.

Jasan znak

Ukupna imovina centralne banke nije mera BDP-a ili produktivnosti, ali jasno pokazuje koliki manevarski prostor država ima u kriznim situacijama.

Zemlje sa većim bilansima raspolažu snažnijim alatima za amortizovanje finansijskih šokova i upravljanje deviznim kursom. U periodu pooštravanja monetarne politike i promenjivih tokova globalnog kapitala, ovi podaci daju vredan uvid u to ko je najbolje pripremljen za naredni talas volatilnosti.

Podeli:

0 Komentari

Možda vas zanima

Region

Komšijama procvetala namenska industrija

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić održao je u Goraždu sastanak sa direktorima osam društava namenske industrije Federacije Bosne i Hercegovine, na kojem su analizirani rezultati poslovanja u prvih šest meseci 2026. godine.

19:08

16.8.2026.

19 h

Srbija

Francuski gigant ulazi na srpsko tržište

Francuska grupa Paprec, jedan od vodećih evropskih igrača u reciklaži i upravljanju otpadom, ulazi na tržište Srbije kupovinom 80% udela u austrijskoj kompaniji Brantner green solutions, koja u Srbiji posluje kao Brantner otpadna privreda doo.

10:12

16.8.2026.

1 d

Pakš jedva radi

"Trka s vremenom": Gradi se podvodna brana na Dunavu

Premijer Mađarske Peter Mađar izjavio je danas da su radovi na izgradnji privremene podvodne brane na Dunavu koja bi trebalo da obezbedi nesmetan rad nuklearne elektrane Pakš "trka sa vremenom".

16:10

15.8.2026.

1 d

Podeli: