Zoo vrt Palić već dve decenije sigurno utočište za povređene, iscrpljene i napuštene divlje životinje

Od osnivanja 2004. godine, kroz njega je pro&scaron;lo vi&scaron;e od 5.000 jedinki iz preko 200 različitih vrsta, a njegov značajniji razvoj započeo je 2011. i 2012. godine.Biolog Anđelija Stokin ističe da prihvatili&scaron;te sarađuje sa građanima, ali i sa Pokrajinskim zavodom za za&scaron;titu prirode, koji na Palić upućuje životinje za koje nema uslova za zbrinjavanje. Najveći broj &scaron;tićenika čine ptice, među kojima su i strogo za&scaron;tićene i ugrožene vrste. Mnoge od njih, zbog trajnih povreda poput preloma krila, vi&scaron;e nikada ne mogu da se vrate u prirodu, pa ostatak života provode u Zoolo&scaron;kom vrtu, gde ih mogu videti i posetioci. View this post on Instagram A post shared by ZOO vrt Palić (@zoo.palic)&quot;Imamo orlove belorepane, beloglave supove, velike u&scaron;are, mi&scaron;are i brojne druge vrste. To su ptice koje zbog povreda vi&scaron;e nisu sposobne za život u prirodi, pa ostaju kod nas&quot;, obja&scaron;njava Stokin.Posebno mesto među stanovnicima prihvatili&scaron;ta zauzimaju rode. Veliki broj njih nakon oporavka bude vraćen u prirodu, ali se mnoge ipak vrate u Zoolo&scaron;ki vrt i nastave da žive u njegovom okruženju. View this post on Instagram A post shared by ZOO vrt Palić (@zoo.palic)&quot;Imamo jedan par roda koji je čak napravio gnezdo na samom prihvatili&scaron;tu. Iako mogu da odlete bilo gde, one su odlučile da ostanu upravo ovde. Mnoge rode koje pustimo kasnije slobodno &scaron;etaju po parku, travnjacima i drugim volijerama Zoolo&scaron;kog vrta&quot;, obja&scaron;njava ona.Osim ptica, u prihvatili&scaron;tu se zbrinjavaju i gmizavci, najče&scaron;će barske i crvenouhe kornjače, povremeno belou&scaron;ke, ali i manji sisari poput ježeva. View this post on Instagram A post shared by ZOO vrt Palić (@zoo.palic)Iz Zoolo&scaron;kog vrta apeluju na građane da ne uzimaju svaku mladu divlju životinju koju pronađu, jer ona često nije napu&scaron;tena.&quot;Kada pronađu ptića, građani najpre treba da provere da li se u blizini nalazi drvo sa kog je mogao da ispadne i da li su roditelji u blizini. Ukoliko životinja nije u neposrednoj opasnosti, najbolje je ostaviti je u prirodi. Svako nepotrebno uzimanje iz prirodnog okruženja otežava njen kasniji povratak u divljinu&quot;, nagla&scaron;ava Stokin.Ako je životinja povređena ili ugrožena, građani mogu da kontaktiraju Zoolo&scaron;ki vrt, gde će dobiti savet kako da postupe ili će, ukoliko je potrebno, životinja biti doneta u prihvatili&scaron;te na lečenje i oporavak.&quot;Pored zbrinjavanja divljih životinja, Zoolo&scaron;ki vrt na Paliću sprovodi i program usvajanja životinja. Zainteresovani građani informacije mogu pronaći na zvaničnom sajtu vrta ili se direktno obratiti zaposlenima i na simboličan način postati usvojitelji neke od životinja koje žive u vrtu&quot;, ističe na kraju razgovora Anđelija Stokin.

Zoo vrt Palić već dve decenije sigurno utočište za povređene, iscrpljene i napuštene divlje životinje

0 Komentari