Prošle godine stigla je medalja sa Svetskog prvenstva, opet se nadamo uspesima... Ali i kada ne ide o košarci se priča.
Knjiga istaknutog sportskog novinara se bavi, pre svega, olimpijskim medaljama, ali i velikim igračima kroz istoriju srpske, nekada jugoslvoenske košarke.
U ovoj knjizi su podsećanja i sećanja na velike trenere i velike igrače: Nikolića, Ivkovića, Koraća, Kapičića...
Kroz razgovore o svojim bogatim karijerama, priče ispredaju Kićanović, Divac, Dalipagić, Slavnić, Bodiroga, Paspalj, Đorđević, Bogdanović, Jokić, Svetislav Pešić, Marina Maljković, Željko Obradović i veliki tim pobednika.
Autor knjige, ali i svi ljubitelji sporta verujemo da su ovo pripreme za ono što nas tek čeka – nove medalja kojima će biti ispisane nove stranice srpskog sporta.
Šaranović: "Važno je pričati o dobrim i velikim stvarima"
Izvor: prva
"Šteta što zemlja koja toliko voli sport i ima toliko toga ostvarenog u sportu ima i toliko mali broj knjiga posvećenih sportu, sportistima i velikim događajima. A mislim da je jedan od najboljih načina da se nekim mladim ljudima predstavi dobra strana onoga što deluje kao napor i što je u suštini jedna dugačka i komplikovana i prilično neizvesna investicija, kao što je treniranje dugogodišnje. Da pokaže da su neki pre svega uporni i vredni uspeli da dostignu ozbiljne visine i postanu veliki. Da se sve to negde vratilo, isplatilo ili šta je već primerenija reč. Zanimljivo je kada pričaju veliki asovi i ogromni sportisti o svojoj prošlosti koliko su nepretenciozni, koliko im se čini da je sve to normalno i uobičajeno, jako malo stvari ističu i kao da je sve sasvim logično kada se sagleda iz njihove perspektive", objašnjava Šaranović za B92.sport šta ga je motivisalo da napiše ovu knjigu.
Šta je njima značila reprezentacija?
"Ne mislim da je prava formulacija 'otrgnuti od zaborava', ali svakako mislim da jeste važno pričati o dobrim i velikim stvarima koje su se dešavale i posebno o tom odnosu prema reprezentaciji s obzirom da živimo vreme u koje skoro da ne računajući ovako velike i važne događaje kao što su Olimpijske igre, reprezentativni sport svelo na nešto mnogo manje važno od klupskog i to ne smao kod nas nego svuda. I onda je interesantno čuti i koliko toleracije i razumevanja imaju, to je s jedne strane, i koliko je njima odlazak da se priprema mesecima posle naporne sezone i da se igra za reprezentaciju celo leto bila dobra, lepa, važna stvar i koliko su se tome radovali i koliko ih je to ispunjavalo, a nikad nisu doživljavali kao obavezu. I to razne generacije i razni profili igrača pričaju", kaže autor knjige.
"Onim mlađim je svašta tu novo i neobično, onim srednjima i starijima ima poznatnih stvari, ali ima i nepoznatih. Mene su neke iznenadile, koje sam mogao da čujem od svojih sagovornika ili koje sam mogao da nađem u nekim ranijim intervjuima i izjavama kada sam se priprema. Pa je s te strane zanimljivo čuti. Znamo rezultate, možemo da vidimo bilo gde spisak medalja i ustanovimo šta su sve veliko i važno ostvarili, ali njihova živa reč, njihova razmišljanja, njihova sećanja o velikim takmičenjima i rezultatima, uspesima i nekada neuspesima u jednom periodu jugoslovenskog pa srpskog sporta koji je bio vrlo težak i mučan zbog toga što jednostavno nisu mogli da se takmiče neki od njih u najboljim svojim godinama. I to je jedan deo paketa koji govori zašto smo zemlja košarke".
A da li smo i dalje "zemlja košarke"?
"I ta teza se stalno postavlja – da li smo i dalje? I hoćemo li biti... Ne znam da li ćemo biti, voleo bih i bilo bi značajno, ali još uvek jesmo zato što se o košarci priča, zato što su vesti iz košarke važne vesti, imaju mnogo komentara, imaju mnogo emocija i strasti i na kraju krajeva dokle god smo ljuti i pomalo razočarani svaki put kada reprezentacija izgubi od velesila, npr. ako izgubi od Amerikanaca, uvek će ne naći to 'e, šteta, da smo imali ovo, da smo mogli ono'. Dokle god verujemo da pripadamo tom apsolutnom vrh, a ima razloga da verujemo, na kraju krajeva reprezentacija Srbije je igrala finale prethodnog Svetskog prvenstva, a kroz istoriju kada se pogleda broj medalja na najvećim takmičenjima nema nikakve sumnje. Sve od sedamdesetih godina prošlog veka, dakle 50 i koju, na ovim prostorima može da se navija za one najveće i najbolje, onda je nekako i logično valjda da je košarka velika i važna tema i da mi sebe smatramo zemljom košarke", zaključio je Šaranović.
PSŽ je pobedom nad Aston Vilom osvojio Superkup Evrope (2:1). Osvajač Lige šampiona je tako bio bolji od prvaka Lige Evrope. Poslednji put je šampion Lige Evrope slavio u ovom takmičenju 2018. godine.
Selektor košarkaša Srbije Dušan Alimpijević više nije jedini Srbin i jedini Dušan u porodici Bešiktaša, ali do daljeg ostaje najpopularniji Srbin i najpopularniji Dušan među navijačima.
Evroliga se sprema za veliku promenu formata, pošto bi sezona 2026/27 trebalo da bude poslednja u kojoj će se takmičenje igrati sa 20 klubova po sistemu u kojem svako igra protiv svakoga.
Crvena zvezda je eliminisana iz kvalifikacija za Ligu šampiona. Crveno-beli su u revanšu poraženi od Hapoela iz Ber Ševe sa 2:0, pa je izraelski tim posle dve utakmice slavio ukupnim rezultatom 3:0.
Selektor košarkaša Srbije Dušan Alimpijević više nije jedini Srbin i jedini Dušan u porodici Bešiktaša, ali do daljeg ostaje najpopularniji Srbin i najpopularniji Dušan među navijačima.
Ozbiljan klub, koji u poslednjih 10-15 godina ima kontinuitet igranja najvećih takmičenja. Ovu sezonu nisu počeli baš najsjajnije, sa tek dva boda u prva tri kola češkog prvenstva.
Drugi mandat u voljenom klubu Dejan Stanković završio je sa 24 pobede, tri remija i pet poraza. Kao glavni trener radio je još u Sampdoriji, Ferencvarošu i moskovskom Spartaku.
Možemo ovako unedogled i sada je kasno, bar za Ligu šampiona. Ostaje borba za Ligu Evrope. Nimalo lak protivnik, Viktorija Plzenj, u Beograd stiže već narednog četvrtka.
U zoni Pančevačkog mosta je pojačana kontrola saobraćaja jer se ne poštuje zabrana kretanja vozila ukupne mase veće od 12 tona, saopšteno je danas iz Puteva Srbije.
Tesla je objavila opoziv za više od 20.000 vozila u SAD zbog problema sa farovima koji bi mogao da smanji vidljivost vozača, ali i zaslepi druge učesnike u saobraćaju.
Tokio je značajno povećao subvencije za kupovinu električnih automobila. Uz kombinovanje gradskih i državnih podsticaja, cena pojedinih modela može biti niža za više od 16.000 dolara.
Američki SwRI razvio je motor sa unutrašnjim sagorevanjem na vodonik koji nudi obrtni moment i performanse slične dizelašima, uz gotovo nultu emisiju CO2 iz izduvnog sistema.
Komentari 1
Pogledaj komentare Pošalji komentar