Najbogatiji ljudi iz sveta zabave sve češće okreću leđa najpoznatijim turističkim mestima i biraju destinacije za koje većina Amerikanaca možda nikada nije ni čula.
"Razlog je jednostavan – u modernom luksuzu više nije važno biti viđen, nego upravo suprotno. Nakon talasa putovanja posle pandemije i stalnog dokazivanja na društvenim mrežama, slavne osobe danas traže potpuni mir, privatnost i stvarni odmor", piše Holivud Reporter.
Agenti fokusirani na luksuzna putovanja kažu da privatnost postaje najpoželjniji resurs, a među evropskim destinacijama koje sve više privlače holivudsku klijentelu, kao veliko iznenađenje ističe se Slovenija (rodna zemlja američke prve dame, Melanije Tramp).
Više ne žele da budu tamo gde su svi
Godinama su mesta poput Aspena, Mauija ili Amalfi obale bila svojevrsni "produžetak" Holivuda. Međutim, među najbogatijima danas se oseća zasićenost takvim destinacijama.
Trend se okreće ka tzv. sporijem putovanju, gde fokus više nije na obilasku što većeg broja lokacija, nego na dužem boravku na jednom mestu i stvarnom doživljaju destinacije.
"Novi statusni simbol više nije luksuzni hotel, nego činjenica da ste dve nedelje bili potpuno nedostupni", kaže Tom Marčant iz agencije Black Tomato.
Agenti za putovanja ističu i da interes za objavljivanje putovanja na društvenim mrežama opada, jer su mnogi umorni od stalnog pokazivanja.
Shutterstock/RossHelen
"Danas je luksuz ne biti viđen, osim ako to sami ne želite", kaže Gen Heršej iz agencije Genuine Access Travel.
Privatnost je postala najveći luksuz
Anonimnost za ovu klijentelu više nije samo dodatna prednost, nego osnovni uslov. Turističke agencije koje organizuju luksuzna putovanja kažu da njihovi klijenti traže iskustva koja im garantuju potpunu diskreciju, od privatnih terminala na aerodromima do posebnih obilazaka muzeja van radnog vremena.
Takav luksuz, naravno, ima svoju cenu, ali onima koji mogu da ga plate to nije problem. Džon Mekelvi, finansijski menadžer u industriji zabave, kaže da su cene luksuznih odmarališta poslednjih godina drastično porasle, ali najbogatijima to ne predstavlja prepreku.
Na 13. dodeli nagrada Creative Tourism slovenačka prestonica pohvaljena je zbog "integrisanja kreativnosti u svoj identitet, turističku strategiju i dugoročni urbani razvoj".
Prema časopisu Harpers bazar (Harper’s Bazaar), jedan od najimpresivnijih i najneobičnijih evropskih dvoraca je i jedan u regionu – Predjamski dvorac u Sloveniji.
"Ljudi su spremni da plate tri, četiri ili pet puta više za boravak u kultnim hotelima na Mikonosu ili na Amalfi obali, jednostavno zato što to smatraju cenom vlastitog mira i privatnosti", ističe Mekelvi.
Ipak, upravo zbog nesnosnih gužvi i sve veće izloženosti, mnogi odustaju i od takvih adresa. Zato se sve više okreću manje nametljivim destinacijama, posebno u Evropi.
Slovenija im je veliko iznenađenje
Među evropskim destinacijama koje sve više privlače slavne i bogate, posebno se istakla Slovenija. Upravo je ona za mnoge najveće iznenađenje na listama agencija koje organizuju odmore za holivudsku klijentelu.
"Slovenija i slovenski Alpi polako postaju letnja alternativa za klijente koji žele alpsku lepotu bez gužvi švajcarskog Sent Morica. Bled ima nešto turista, ali čim se malo maknete s glavne rute, naći ćete se na području koje deluje zaista neotkriveno, sa izvrsnom gastronomskom i vinskom scenom", rekao je Marčant.
ZGPhotography/ Shutterstock
Drugim rečima, Slovenija nudi ono što bogati putnici danas traže: prirodu, mir, osećaj neotkrivenosti, dobru hranu i vino, te dovoljno ekskluzivnosti bez prenapuhanog imidža koji nose tradicionalne luksuzne destinacije.
Privlači ih i sever Evrope
Među bogatim putnicima sve su traženije i nordijske zemlje, pre svega zbog mira, prirode i ugodnijih temperatura tokom leta, ali i zbog drugačijeg odnosa prema poznatim osobama.
Kako objašnjava Tom Marčant, u Skandinaviji postoji svojevrsna kulturološka ravnodušnost prema poznatima, što je takvim gostima izuzetno privlačno.
Onde ih ljudi manje posmatraju, ređe fotografišu i manje se opterećuju time ko su, a upravo je osećaj normalnosti ono što mnogi od njih danas najviše traže.
Kad je reč o destinacijama koje bi mogle da obeleže 2026. godinu, Japan i dalje ostaje na vrhu, posebno region Hakuba zbog vrhunskih uslova za skijanje. Međutim, sve više raste interes i za Skandinaviju, a Norveška se posebno ističe kao letnja destinacija zahvaljujući ugodnijoj klimi, impresivnoj prirodi i krstarenjima fjordovima bez gužvi kakve vladaju na poznatijim mediteranskim adresama.
Yevhenii Chulovskyi/Shutterstock
Bogati putnici sve češće biraju i udaljena, očuvana odredišta. Novi Zeland privlači one koji traže izolaciju i spektakularne pejzaže, brazilska Amazonija one koji žele boravak u netaknutoj prirodi, dok arhipelag San Blas u Panami postaje zanimljiv onima koji žele potpuno da se maknu od svakodnevice.
Dok je Venecija decenijama simbol romantike, gondola i kanala, Ljubljana se tiho, ali sigurno pozicionira kao destinacija koju putnici biraju zbog autentičnosti, pristupačnih cena i znatno manjeg broja turista.
Sve više privatnih aviona sleće i na Island, posebno u njegove izolovanije delove, gde gosti mogu da kombinuju heli-skijanje i kupanje u geotermalnim izvorima, daleko od gužve i pogleda drugih turista.
Koje su još destinacije u usponu?
Na listi destinacija koje bi u narednom periodu mogle da privuku još više slavnih našli su se i Tajvan i Butan. Tajvan se ističe vrhunskom gastronomijom, ali bez nivoa izloženosti kakav imaju Tokio i Kjoto, dok se Butan nameće kao mesto za duhovnu obnovu i potpuno povlačenje iz svakodnevice.
U Evropi, uz portugalsku obalu, sve je veći interes i za špansku Menorku, italijansku Puglju i Maltu. Reč je o destinacijama koje nude mediteranski ugođaj i visoki kvalitet, ali još nisu potpuno preplavljene masovnim turizmom.
Opština Kasandra je ovog leta izdala upozorenja zbog suncobrana i druge opreme koja se bez dozvole postavlja ili ostavlja na javnom delu plaže kako bi se unapred zauzelo mesto.
Ljudmila Ristić Miladinović koja se javila na TV Prvu sa Kefalonije anketirala je turiste koji su većinom rekli da se ne plaše. Opširnije u video prologu.
Kada snegovi okuju Durmitor i odseku puteve, u ovom carstvu tišine i beline ostaju najuporniji meštani koji ponosno čuvaju tradiciju života "među zvezdama".
Nova pravila EES sistema na spoljnim granicama EU donela su i neočekivane probleme putnicima. Jedna putnica iz Srbije opisala je kako je zbog oštećenog čipa u pasošu na granici provela dva sata.
Iako još uvek letnja sezona nije pri kraju, prema dosadašnjim informacijama za Crnu Goru biće ovo jedna od rekordnih godina kada je u pitanju turistički promet.
Osim ledenih "dijamanata", islandska laguna privlači turiste i fokama koje iz okeana uplovljavaju u lagunu, a zimi posetioci dolaze i zbog još jednog islandskog spektakla – polarne svetlosti.
Iako je Amsterdam glavni grad Holandije najpoznatija turistička destinacija zemlje, prava atmosfera ove države često se krije u manjim mestima koja čuvaju tradiciju.
Opština Kasandra je ovog leta izdala upozorenja zbog suncobrana i druge opreme koja se bez dozvole postavlja ili ostavlja na javnom delu plaže kako bi se unapred zauzelo mesto.
Ljudmila Ristić Miladinović koja se javila na TV Prvu sa Kefalonije anketirala je turiste koji su većinom rekli da se ne plaše. Opširnije u video prologu.
Hrvatska spisateljica se godinama borila s retkim i teškim oblikom karcinoma, a za sobom je ostavila dvoje dece - ćerku Asju i sina Slavena, o kojima je često pisala i pričala.
Vladimir Kličko se emotivnom porukom oprostio od nekadašnje partnerke i istakao da će se pobrinuti da njihova ćerka zauvek pamti kakva je bila njena majka.
Vedrana Rudan je u svom tekstu duhovito pisala o smrti i onome što bi nosila "na drugi svet". Povod joj je bila priča o šanerima iz Čačka koji su objavili čitulju Đorđu Armaniju na srpskom i italijanskom jeziku.
Blizu 2.000 ljudi već je predalo recepte za lekove koji su od 17. avgusta duplo ili više jeftiniji, a u oktobru se očekuje i da u bolnice stignu inovativni lekovi za lečenje kancera, najavio je predsednk Srbije.