Manastiri su vekovima predstavljali simbol vere, izvor nade, snagu duhovnosti i glavno utočište naroda Srbije.
Na severu naše zemlje, u prostranoj vojvođanskoj ravnici, leži Srpska Sveta Gora, prostor koji je nekada brojao više od trideset manastira, a danas je svetilište sa sedamnaest očuvanih sakralnih objekata, značajnih za religiju, kulturu i identitet naroda Srbije
Uzani putevi, sela i polja na mestu nekadašnjeg Panonskog mora oivičeni su najznačajnijim duhovnim lukama, koje čuvaju istoriju od zaborava. Mada je teško izdvojiti najvažniji ili najposećeniji, jer svaki čovek drugačije oseća i doživljava sveta mesta, manastir Krušedol ponosno nosi ime Srpski Panteon.
Nalazi se na južnim padinama Fruške gore, u ataru istoimenog sela, negde između Iriga i sela Maradik i vekovima slavi ljude koji su u njegovoj izgradnji učestvovali, koji su ga branili i koji i danas svoje živote provode između njegovih zidova donoseći svojim posetiocima mir, slobodu i spas.
Shutterstock/jezica
Poslednji srpski despot
Dinastija Branković budila je nadu u obnavljanje srpske carevine, iako se u trenucima njihove vladavine već ceo jedan vek borila protiv turskih represalija. Svi članovi pomenute porodice bili su duhovni, “božji ljudi”. Rođen od oca Svetog Stefana Slepog i majke Angeline, poslednji s titulom despota i poslednji srpski vladar koji je po srednjovekovnom običaju za svog života podigao zadužbinu, zvao se Đorđe Branković, zadužbinar manastira Krušedol. Ime je dobio po dedi – Đurđu Brankoviću i koračao je stazama svojih predaka: onih koji su verovali da je crkva, odnosno religija, stub države i budućnosti.
Odmalena je pokazivao sklonost i ljubav ka crkvi i Hristu, a bio je vešt u diplomatiji i boju. Titulu despota dobio je od ugarskog kralja Matije Korvina 1486. godine (tada je Srem bio ugarska pokrajina). Despot Đorđe bio je omiljen među srpskim rodom, a volele su ga i žene, tačnije – žena po imenu Izabela, s kojom je i stupio u brak.
Zvanični i precizni podaci ne postoje, pa se nagađa da je supružnike rastavila Đorđeva snažna ljubav prema Bogu.
Ali da je moguće da je božji poziv promenio despotove poglede na svet govori i činjenica da se oko 1947. godine odrekao svetovne vlasti i u crkvi Svetog Luke u Kupiniku, gde su se nalazile mošti njegovog oca Stefana, prihvatio monaški život i po zamonašenju dobio ime Maksim. Mnogi govore da je pratio i nastavljao stope prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Save, a u prosvetiteljskom i duhovnom životu pridružio mu se jeremonah Makarije – prvi srpski štampar, s kojim će i nastaviti štampanje knjiga. Zbog svoje posvećenosti crkvenom životu i kulturnom stvaralaštvu, postao je mitropolit beogradski i zajedno s majkom Angelinom podiže manastir Krušedol.
Despot Đorđe Branković preminuo je pre svoje majke, 1516. godine, u manastiru koji je podigao, a mošti njegove i majčine – spaliće Turci. Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Maksima 18. januara po julijanskom, odnosno 31. januara po gregorijanskom kalendaru.
Shutterstock/BalkansCat
Manastir Krušedol
Pretpostavlja se da je manastir izgrađen u periodu od 1509. do 1514. godine. Iako su srpski sakralni objekti uvek građeni daleko od glavnih puteva, duboko u šumama ili na brdima, najezda i varvarstvo Turaka ostaviće tragove i na ovom manastiru. Skriven ispod krošanja kestena, ukrašen šarenim cvetovima i tišinom, Krušedol je danas jedan od najposećenijih manastira na Fruškoj gori, a posebno je važan kao stanica ekskurzionog turizma, osnovaca i srednjoškolaca. Ispred samog objekta nalazi se veliki parking i sveštenstvo svakoga dana velikodušno i blagonaklono dočekuje posetioce, uz osmeh, razgovor i kafu. Niko neće bolje ispričati istoriju i važne podatke o manastiru i ličnostima koje su za njega značajne od ovih ljudi koji u manastiru i žive. Način na koji prenose informacije i kazuju prošlost zauvek ostaje u pamćenju i ovo je jedno veliko duhovno, ali i životno iskustvo. Prilazak vratima manastira navodi vas na duboke, ali nežne misli i gasi sve grube glasove s kojima ste, možda, došli.
Kao i danas, Krušedol je i kroz istoriju bio jedan od bogatijih manastira, u kom su se u 17. veku, za vreme Velike seobe Srba, održavali brojni crkveni i narodni skupovi. Ali krajem 17. veka monasi su, bežeći od rata, krenuli put Sentandreje, sa svim dragocenostima koje su mogli poneti sa sobom, da bi ga u 18. veku, nakon Petrovaradinske bitke, Osmanlije opustošile. Bezmalo svaki manastir na teritoriji naše zemlje bivao je uništavan, pa obnavljan, a pojedini i po nekoliko puta. Krušedol su obnovili bogati građani i sveštenstvo, uz određene promene, nakon varvarstva u 18. veku. Ipak, za vreme Drugog svetskog rata manastir je ponovo opljačkan, nakon čega je deo predmeta odnet u Zagreb, dok se ostatak nalazi u Muzeju Srpske pravoslavne crkve u Beogradu.
Sa sve četiri strane okružen je konacima, pa deluje ušuškano i zaštićeno. Sastoji se iz crkve koja je posvećena Blagovestima, koju je podigao despot Đorđe i manastira sa crkvom koja je posvećena Sretenju, što je zadužbina njegove majke Angeline. Krušedolski hram rađen je po uzoru na svetogorske, a u pojedinim delovima podseća i na Manasiju.
U narodu je poznat i kao Srpski Panteon, ali i kao mauzolej dinastije Branković, u kom je sačuvana zbirka porterta porodice. Bogatstvo Krušedola ogleda se u bogatstvu biblioteke koja čuva više od hiljadu knjiga, odnošenih i vraćanih manastiru u periodu ratova i pljačkanja. Jednoj od najbogatijih manastirskih riznica u Srbiji pripadaju i spavaći krevet, radni sto i salonske fotelje kralja Milana Obrenovića, koje su po specijalnom zahtevu rađene u Beču i Parizu, između 19. i 20. veka.
Ali ono što nesumnjivo oduzima dah jeste slikarstvo: freske i ikonostas. Brojni umetnici radili su na ukrašavanju manastira. Freske su, najverovatnije, oslikali monasi sa Svete gore, a najimpresivnija je ona koja se nalazi na zapadnoj strani manastira i prikazuje strašni sud.
U manastiru se nalaze mošti Arsenija Trećeg Čarnojevića, Isaije Đakovića, kneginje Ljubice Obrenović i kralja Milana Obrenovića, vojvode Stevana Šupljikca, episkopa Nikanora Melentijevića, kao i Arsenija Četvrtog Jovanovića – što govori o veličini ovog svetog mesta. Mošti Svetog Maksima i Svete Angeline spaljene su prilikom najezde Turaka, ali ne u potpunosti. Ono što se moglo spasiti – sačuvano je.
Manastir kao slavski dan obeležava 12. avgust – Prepodobnu mati Angelinu.
Godine 2009, 13. avgusta, manastir je obeležio veliki jubilej – pet vekova postojanja i tom prilikom Srpska pravoslavna crkva odlikovala je Krušedol Ordenom Svetog Save prvog stepena.
Put kroz šumu do manastira je asfaltiran i prohodan, a u periodu proleća (ali i drugih godišnjih doba), ovo je nezaobilazna stanica školskih i drugih ekskurzija. Kada krenete put sela Krušedol, do ovog veličanstvenog manastira, ponesite lepe i čiste misli, dobrotu u srcu i mir u duši. A ako ponešto od navedenog nedostaje – pronaći ćete sve što telu treba da tihuje i živi spokojno.
Sveštenstvo daje blagoslov svim posetiocima, naravno, uz poštovanje “nepisanih” i pisanih pravila: pristojnog ponašanja i oblačenja, a pored uspomene koja u grudima nikada ne jenjava, možete poneti i poneki predmet iz suvenirnice, koja se nalazi u samom dvorištu manastira.
Plavo-bele kuće na grčkim ostrvima nisu samo turistički simbol, već rezultat praktičnih odluka, istorijskih mera i lokalne tradicije. Bela boja korišćena je zbog hlađenja i higijene, dok su plavi detalji nastali iz dostupnih materijala.
Ako vam je sigurnost jedan od ključnih faktora pri izboru destinacije za odmor, najnovije istraživanje kompanije Berkshire Hathaway Travel Protection donosi pregled najsigurnijih zemalja za putovanja.
Srbi koji su putovali u Grčku objavili su juče sliku sa graničnog prelaza Evzoni. Uz prikaz nepregledne kolone vozila, napisali su "Evzoni trenutno, 2,5h čekanje". Ova slika preplašila je one koji tek treba da putuju. Šta li nas tek čeka na leto, pitaju.
Srbi koji su putovali u Grčku objavili su juče sliku sa graničnog prelaza Evzoni. Uz prikaz nepregledne kolone vozila, napisali su "Evzoni trenutno, 2,5h čekanje". Ova slika preplašila je one koji tek treba da putuju. Šta li nas tek čeka na leto, pitaju.
Plavo-bele kuće na grčkim ostrvima nisu samo turistički simbol, već rezultat praktičnih odluka, istorijskih mera i lokalne tradicije. Bela boja korišćena je zbog hlađenja i higijene, dok su plavi detalji nastali iz dostupnih materijala.
Hrvatski turizam u 2026. ulazi sa jednom od do sada najambicioznijih regulatornih reformi, osmišljenom da zada konačan udarac sivoj ekonomiji u privatnom smeštaju.
Plavo-bele kuće na grčkim ostrvima nisu samo turistički simbol, već rezultat praktičnih odluka, istorijskih mera i lokalne tradicije. Bela boja korišćena je zbog hlađenja i higijene, dok su plavi detalji nastali iz dostupnih materijala.
Ako vam je sigurnost jedan od ključnih faktora pri izboru destinacije za odmor, najnovije istraživanje kompanije Berkshire Hathaway Travel Protection donosi pregled najsigurnijih zemalja za putovanja.
Srbi koji su putovali u Grčku objavili su juče sliku sa graničnog prelaza Evzoni. Uz prikaz nepregledne kolone vozila, napisali su "Evzoni trenutno, 2,5h čekanje". Ova slika preplašila je one koji tek treba da putuju. Šta li nas tek čeka na leto, pitaju.
U blizini Zaječara je Tokom terenskih aktivnosti na mapiranju biodiverziteta pronađena retka i zaštićena biljka za koju se smatralo da je nestala u Srbiji.
Glumica koja je u "Hari Poter" filmovima glumila profesorku Spraut, Mirijam Margolis, napunila je 85. godina, a ovo su neki urnebesni detalji iz njenih memoara.
Sredovečni čovek je navodno više od godinu dana živeo u jednom hotelu u Berlinu, a da nije platio račun. Trošak koji prevazilazi 100.000 evra, navodi tužilaštvo, nije izmirio.
U danima kada ceo svet bruji u širenju virusa sa kruzera i pitanjima o novoj pandemiji, stručnjaci upozoravaju da zarazne bolesti poput hantavirusa i ebole postaju sve češće i razornije, piše Gardijan.
Jedna odrasla osoba iz okruga Daglas u američkoj saveznoj državi Kolorado preminula je od hantavirusa, saopštile su danas lokalne zdravstvene vlasti, navodeći da slučaj nije povezan sa nedavnim izbijanjem zaraze na kruzeru "MV Hondius".
Ako jedan od roditelja u anamnezi ima atopijski dermatitis šanse da dete razvije je oko 50 odsto. Ukoliko oba roditelja imaju, šanse da dete oboli su oko 80 odsto.
Kruzer Hondius na kojem je izbila smrtonosna epidemija hantavirusa, danas je stigao u Holandiju gde će biti usidren u holandskoj luci Roterdam i u potpunosti dezinfikovan, preneli su evropski mediji.