Plavo-bele kuće na Santoriniju, Mikonosu i drugim Kikladskim ostrvima postale su jedan od najprepoznatljivijih vizuelnih simbola Grčke.Turisti ih obožavaju, fotografišu i dele na društvenim mrežama, ali iza ove estetike ne stoji samo simbolika – već kombinacija praktičnih razloga, istorijskih odluka i kasnijih državnih propisa.Simbol Grčke, ali ne samo simbolikaIako se plava i bela često povezuju sa grčkom zastavom, morem i nebom Mediterana, originalni razlozi za ovu arhitekturu na Kikladima nisu bili simbolični, već vrlo praktični, piše Greekreporter.Većina kuća na ostrvima poput Mikonosa, Parosa i Naksosa građena je od kamena, jer drvo nije bilo lako dostupno u surovom, stenovitom pejzažu Egeja.Tamni kamen, međutim, imao je jedan veliki problem – u letnjim mesecima snažno je upijao sunčevu toplotu, pa su unutrašnjosti kuća postajale nepodnošljivo vruće.Rešenje je bilo jednostavno: krečenje u belo. Bela boja odbija sunčeve zrake i pomaže da se unutrašnjost domova ohladi, što je značajno poboljšalo uslove života tokom vrelih leta.Shutterstock/Zebra-StudioZdravstveni razlozi i istorijske uredbeTokom 1938. godine, u vreme vlasti Jovana Metaksasa, u Grčkoj je doneta naredba da se kuće kreče u belo. U tom periodu postojala je opasnost od širenja kolere, a kreč je sadržao krečnjak sa dezinfekcionim svojstvima, pa se koristio kao sredstvo za higijenu i prevenciju bolesti.Na taj način, bela boja nije bila samo estetski izbor, već i deo javnozdravstvenih mera tog vremena.Shutterstock/fokke baarssenZašto su kuće plaveDok bela boja ima jasan praktičan razlog, plavi detalji – vrata, prozori i kapci – nastali su iz kombinacije ekonomije i dostupnih materijala.Lokalni ribari i moreplovci koristili su ostatke boje sa svojih brodova kako bi okrečili kuće. Plava boja bila je najdostupnija i najjeftinija, pa se vremenom ustalila kao dominantan detalj.Postoje i teorije da se plava dobijala mešanjem kreča i lokalnih pigmenata, što je dodatno olakšavalo njenu proizvodnju.Shutterstock/proslgnUticaj vojne vlasti i kasniji propisiTokom vojne diktature od 1967. godine, vlast je dodatno insistirala na plavo-belom identitetu grčkih ostrva, smatrajući da on jača nacionalni identitet i prepoznatljivost zemlje.Kasnije je uvedena i zakonska regulativa koja je podsticala očuvanje ovog vizuelnog identiteta, posebno u turističkim zonama.Danas: Tradicija i turizam u jednomIako danas ne postoji stroga obaveza, plavo-bele kuće su ostale zaštitni znak Kikladskih ostrva. Mnogi lokalni stanovnici i dalje biraju ovu kombinaciju jer je postala deo kulturnog identiteta, ali i zato što direktno doprinosi turizmu.Zbog toga su Santorini, Mikonos i druga ostrva danas globalno prepoznatljiva upravo po ovom jedinstvenom vizuelnom stilu – koji je nastao iz praktičnih razloga, a vremenom postao jedan od najfotografisanijih pejzaža na svetu.
1 Komentari
Sortiraj po: