Svakoga dana, dok sunce zalazi nad pretrpanom južnom obalom Tenerife, iz luke koja se čini sićušnom u poređenju sa obalom načičkanom odmaralištima isplovljava trajekt. Na njemu je tek šačica stranih turista, a pred njima je put od dva i po sata nemirnim Atlantikom ka zapadu.Njihovo odredište je El Jero, najudaljenije od španskih Kanarskih ostrva.  Danas je El Jero destinacija za savremene putnike u potrazi za sopstvenim osećajem otkrića, piše CNN.Dok su velika ostrva poput Tenerife, Lansarote i Gran Kanarija prezasićena posetiocima, El Jero je ostao relativno netaknut turizmom. Na primer, 2024. godine Tenerife je posetilo više od šest miliona stranih turista, dok je na El Jero u istom periodu stiglo tek 4100 njih.Ostrvo koje je masovni turizam zaobišaoRazlog za to je jasan. El Jero nudi malo toga što se smatra tradicionalnom turističkom atrakcijom, a turoperatori ga retko imaju u ponudi. Nema hotela sa velikim rizortima niti direktnih letova van arhipelaga. Oni koji žele da izbegnu vožnju trajektom moraju da se ukrcaju na propelerski avion sa Tenerifa ili Gran Kanarije.Mikadun/ShutterstockNa ostrvu, koje se ponosi time što ima samo jedan semafor, za uputstva je najbolje pitati meštane koji igraju domine u konobama, jer će mobilni signal često biti slab.Upravo u tome leži tajna privlačnosti ostrva poznatog kao "ostrvo 1000 vulkana": sirov osećaj otkrića koji čeka iza svake oštre krivine, planinske staze i popločane ulice.Vulkanski pejzaži i stotine mikroklimaNa ovom udaljenom ostrvu živi oko 12.000 stanovnika, uz 500 otvorenih vulkanskih kratera i još 300 prekrivenih novijim tokovima lave koji su milenijumima oblikovali dramatičan, divlji pejzaž.Na najvišoj tački, na oko 1500 metara nadmorske visine, mistične zimzelene šume lebde u oblacima, dok se ispod njih tirkizno more lomi o crne stene. Iako se ostrvo prostire na tek nešto više od 260 kvadratnih kilometara, dom je nizu mikroklima koje se dramatično menjaju tokom dana.Jutra u slikovitom selu El Pinar počinju iznad oblaka, ali lavirint staza prekrivenih mahovinom vodi posetioce kroz zelene borove šume, preko drevnih vinograda i talasastih polja. Kako se spuštate, divlja brda ustupaju mesto nestvarnim pepeljastim ravnicama gde visoki kaktusi i hiljadugodišnja stabla prkose atlantskim vetrovima.Bliže zapadnom rubu ostrva, gde se pojavljuje vedro plavo nebo, nalaze se najspektakularniji prirodni bazeni, uključujući Čarko Asul, gde se posetioci i meštani kupaju u vulkanskim kraterima.Prema dolini Golfo - rascepu dubokom 1500 metara nastalom prapraistorijskim klizištem na severozapadu ostrva, klima postaje tropska. Ovo vlažno područje smatra se privrednim srcem regiona, uglavnom zbog voćnjaka i vinograda. Ostrvsko veće nedavno je tamo osnovalo i kolektivnu farmu koja se oslanja isključivo na tehnike permakulture, uzgajajući kafu, kakao i zmajsko voće uz banane i ananas.Mikadun/ShutterstockOčuvanje tradicije, od vina do zviždanjaU selu Frontera svako jutro Alfredo Ernandes Gutijeres otvara La Kasa del Aguardijente, sedište lokalnih vinara."Nije to bilo tako davno kada smo pili domaće vino jer je bilo dostupnije i jeftinije od vode", rekao je. Njegov deda preživeo je tragičnu sušu 1948. godine, kada su brodovi sa pijaćom vodom prestali da dolaze na ostrvo."El Jero je bio jednostavno premalen i predaleko", objasnio je on.Ta izolacija pomogla je da se zaštiti i impresivna vinska baština. El Jero je jedno od retkih mesta u Evropi koje nije poharala filoksera, štetočina koja je uništila vinograde na kontinentu krajem 19. veka. Dok su desetine sorti grožđa nestale širom Evrope, mnoge od njih, uključujući autohtonu kanarsku sortu Baboso Negro, preživele su na El Jeru.Lokalna vina služe se u konobama širom ostrva, a na južnoj obali, u selu La Restinga, može se probati najbolja morska hrana. Tamo se nalazi i morski rezervat Mar de las Kalmas, proglašen zaštićenim ribolovnim područjem 1996. godine, a predviđa se da će postati i prvi potpuno morski nacionalni park u Španiji.Sa podvodnom vidljivošću do 30 metara, skriva podvodne vulkane i koralne grebene. Na susednom molu ribari pripremaju opremu."Mi ovde praktikujemo stari, tradicionalni ribolov", rekao je Huan Pablo Dominges.Ribarska zadruga Peskarestinga obezbeđuje ključan deo prehrane ostrva, a kako bi očuvali biodiverzitet, ribari koriste štapove, udice i živi mamac.Uprkos naporima da sačuva svoje običaje, El Jero je početkom 21. veka bio blizu gubitka jedne od svojih najpoznatijih tradicija - autohtonog jezika zviždanja. Nazvan Silbo Hereño, drevni tonalni dijalekat bio je glavni oblik komunikacije na daljinu za prve stanovnike ostrva, Bimbače.U 20. veku jezik su koristili pastiri, koji su sa udaljenosti veće od milje zviždanjem mogli da daju uputstva i upozorenja. Kada je jezik početkom devedesetih počeo da nestaje, ostrvsko veće je brzo reagovalo i organizovalo besplatne kurseve za mlađe generacije. Danas se jezik uči u školama, a vikendom se na pijaci održavaju radionice za sve uzraste, pa i za turiste.Svetski lider u održivoj energijiIpak, krunsko dostignuće ostrva nalazi se u brdima oko glavnog grada Valverde. Pet vetroturbina visokih 60 metara, pumpna stanica i dva ogromna rezervoara vode izgrađena u vulkanskim kraterima ključni su za plan El Jera da postane prvo potpuno održivo ostrvo na svetu, napajano sa 100% obnovljive energije.Mikadun/ShutterstockHidroelektrana Gorona del Vijento koristi obilje vetra za proizvodnju više od polovine dnevne potrošnje električne energije. Kada vetar nije dovoljan, voda se ispušta iz gornjeg u donji rezervoar preko turbina koje proizvode struju.Postrojenje je 2019. godine oborilo svetski rekord, snabdevajući ostrvo električnom energijom 24 uzastopna dana bez ikakve potrošnje fosilnih goriva. Besplatne punionice za električne automobile raspoređene su širom ostrva, a stanovnicima se nude subvencije za ugradnju solarnih panela."Otkako sam postavio panele, proizvode i više nego dovoljno struje za celo moje domaćinstvo", rekao je Jirg Fest, koji se iz Nemačke doselio na El Jero 2011. godine.Budućnost u znaku pažljivog razvojaU nastojanju da pažljivo razvije turizam bez ugrožavanja svojih ekoloških dostignuća, ostrvsko veće razvija dva muzeja i od septembra pokreće niz novih ekoturističkih iskustava.U La Restingi se u starom ribarskom skladištu gradi muzej posvećen održivom ribolovu, a posetioci će moći da se pridruže ribarima u dnevnom ulovu.U La Kasi del Aguardijente održavaće se obilasci vinograda i radionice, a širom ostrva organizovaće se i druge zanatske inicijative, poput pravljenja sira, kurseva šivenja i obilazaka polja aloe vere.Iryna Shpulak/ShutterstockPostepeno otvaranje ostrva moglo bi da predstavlja pretnju, ali meštani su odlučni u očuvanju njegovog duha."Drago nam je što nas posećuje više ljudi, ali najvažnije nam je da sačuvamo naš jednostavan način života", objasnio je jedan meštanin."Ovde vam ritam života daje preko potrebno vreme i prostor da istražite sami sebe. U ovim složenim i užurbanim vremenima, tako nešto je neverovatno retko", rekla je jedna meštanka.
0 Komentari
Sortiraj po: