Kao razlog navode zastarele propise koji omogućavaju kupovinu zemljišta za hotele i apartmane za odmor uz plaćanje minimalnih poreza, piše Ekspres.Zbog toga stanovnici Kanarskih ostrva kažu da imaju najniže prosečne plate u Španiji i da teško pronalaze pristupačan smeštaj. Međutim, sada imaju još jednu zamerku na račun turista.Ostrva se suočavaju sa alarmantno brzim nestajanjem obale. Aktivisti upozoravaju da je obala Kanarskih ostrva na ivici katastrofe.Svake godine se izgubi oko četiri kilometra obaleSvake godine, prema izveštaju organizacije SOS Costas Canarias, izgubi se oko četiri kilometra obale. En Strivi, direktorka fondacije, kaže da se na tom "izgubljenom" zemljištu grade hoteli, stambene zgrade, turistički apartmani, marine i drugi objekti.Organizacija upozorava da je na svih osam ostrva već izgrađeno oko 18 odsto zemljišta koje se nalazi u prvih 500 metara od mora. Van zaštićenih prirodnih područja taj procenat je mnogo veći — na pojedinim ostrvima i delovima obale prelazi 40 odsto, dok u Lanzaroteu i Gran Kanariji dostiže čak 43 odsto.Skoro 20 odsto stambenog prostora na Kanarskim ostrvima namenjeno je turizmu, dok je na španskom kopnu taj procenat oko 4 odsto.Pet opština na Kanarskim ostrvima ima više turističkih kreveta nego stalnih stanovnika: Yaiza (Lanzarote), Pajara (Fuerteventura), Mogan (Gran Kanarija), San Bartolome de Tirajana (Gran Kanarija) i Adeje (Tenerife).Shutterstock/Balate.DorinHiljade ljudi izašle su na ulice protestujući protiv postojećeg modela turizma i masovnog turizma na Kanarskim ostrvima.Strivi ističe da, osim smeštaja za turiste, postoji i ogromna prateća infrastruktura poput pristupnih puteva, golf terena i postrojenja za desalinizaciju vode, koja se ne vidi u statistikama hotelskog smeštaja, ali predstavlja deo istog problema.Šeron Bekhaus, direktorka organizacije GeoTenerife, izjavila je za Sky News da su Kanarska ostrva "dragulj biodiverziteta u Atlantiku", ali da lokalne vlasti pružaju veoma slabu zaštitu prirodnim staništima ostrva."Sve više prelepih plaža prekriva se betonom"Ona kaže da se svake godine sve više "prelepih pejzaža prekriva betonom" radi izgradnje novih turističkih kompleksa.Dodala je: "Problem sa tim turističkim kompleksima jeste što jednostavno nemamo dovoljno resursa, pre svega vode. Postavlja se pitanje šta se dešava sa svom tom količinom otpada i kako se on reciklira."Karmelo Hvijer Leon, direktor UNESCO katedre za turizam i održivi ekonomski razvoj na Univerzitetu Las Palmas de Gran Canaria, kaže da se vodi borba između ljudi koji žele da očuvaju prirodnu lepotu ostrva i "stalnog razvoja novih smeštajnih kapaciteta".Autori izveštaja SOS Costas Canarias pozivaju na hitan moratorijum i ukidanje građevinskih dozvola za neizgrađeno obalsko zemljište.Todamo/shutterstockOni upozoravaju da beskrajna gradnja ne samo da uništava nezamenljiva prirodna staništa i narušava prirodnu lepotu koja je prvobitno privukla turiste na ostrva, već i drastično povećava rizik od lokalnih poplava.Oko 80.000 stanovnika već je izloženo riziku od obalnih poplava, a gotovo polovina područja podložnih poplavama već je predviđena za stambenu izgradnju.Irma Ferer, advokatica organizacije za transparentnost urbanističkog planiranja i građansku borbu protiv korupcije, smatra da je to dokaz da institucije ne funkcionišu kako bi trebalo."U oblasti urbanizma i zaštite životne sredine zakoni se ne donose radi zaštite javnog interesa", žali se ona.Dodala je da ostrva sada imaju ekonomiju koja se praktično "zasniva na uništavanju zemljišta".
0 Komentari
Sortiraj po: