Čist obraz i darujuće srce. Dobar čovek koji je uspeo da dosegne zvezde, da čitav svoj život posveti dobrobiti drugih, Mihajlo Pupin je bio naučnik, pedagog, akademik, nosilac Pulicerove nagrade, mason, poslovni čovek, jedan od najvećih dobrotvora. Srbiji i srpskom narodu poklonio je sve što je stekao, procenjuje se dve milijarde današnjih dolara.
Izvor: B92, Pupin.rs, Istorijski Zabavnik
Foto: Printscreen/Prva TV
Nakon završene osnovne i, delimično, srednje škole u jesen 1872. pošao je na školovanje u Prag, u Češku, gde je nastavio šesti razred i prvi semestar sedmog razreda realke. Učio je vrlo neuredno zbog učešċa u sukobima češke i nemačke omladine i tugovanja za zavičajem. U svojoj dvadesetoj godini odlazi u SAD.
Pupin, koji je rođen na današnji dan 1854. godine u Idvoru, prvih je pet godina po dolasku u SAD živeo veoma teško. Radio je kao fizički radnik, istovremeno pohađajuċi Kuperovu večernju školu. U jesen 1879. godine položio je prijemni ispit na Kolumbija-koledžu u Njujorku.
Kao primeran učenik oslobođen je plaċanja školarine, a veċ na kraju prve godine dobio je dve novčane nagrade (iz grčkog i matematike). Uglavnom se izdržavao prihodima od podučavanja slabijih učenika i fizičkog rada.
Po završetku školovanja 1883. godine dobio je diplomu prvog akademskog stepena Bachelor of Arts, a dan pre toga primio je američko državljanstvo.
Dobio je odmah stipendiju, kao odličan student, za studije matematike i fizike u Kembridžu u Velikoj Britaniji (1883-1885), a zatim u Berlinu (1885-1889), gde je doktorirao iz oblasti fizičke hemije, sa temom: "Osmotički pritisak i njegov odnos prema slobodnoj energiji".
Pupin je, pored toga što je bio uspešan naučnik, bio i dobar pisac. Za svoje autobiografsko delo "Sa pašnjaka do naučenjaka", koje je objavljeno 1923. godine, dobio je Pulicerovu nagradu godinu dana kasnije. Moglo bi se reći da je bio renesansni - svestrani čovek nekoliko vekova posle renesanse.
Bio je oženjen Amerikankom Sarom Katarinom Džekson iz Njujorka. Imao je sa njom ċerku Varvaru, udatu Smit.
Umro je u SAD u martu 1935. godine, gde je i sahranjen. Široj javnosti je nepoznato da je nesebično darivao Narodni muzej, koji baštini Legat ovog velikog naučnika.
Na fotografiji ispod je Pupin u bašti svog letnjikovca u Nortfolku u društvu prijatelja, ćerke i zeta.
Mihajlo Pupin u bašti svog letnjikovca u Nortfolku u društvu prijatelja, æerke i zeta
Sa mnogim slavnim ličnostima bio je prijatelj, uključujući Alberta Ajnštajna, ali i Vudroa Vilsona, zahvaljujući čemu se zastava Srbije vijorila na Beloj kući i američkim institucijama.
Te 1918. godine Prvi svetski rat u Evropi je i dalje goreo. Posle više godina ustezanja i protivljenja javnosti 1917. u rat su konačno ušle i Sjedinjene Američke Države, sa odmornom i svežom vojskom, dobro opremljenom i spremnom.
Srpska vojska tada je već bila na Solunskom frontu i bila je bitke koje će joj omogućiti povratak u okupiranu domovinu.
Zadivljen borbenim duhom Srbije, predsednik SAD Vudro Vilson učinio je presedan - izdao je naređenje da se 28. jula 1918, na četvrtu godišnjicu od napada Austrougarske na Srbiju, na svim javnim institucijama u Americi postavi srpska zastava. Tako se trobojka zavijorila i na jarbolu na Beloj kući.
Tog leta u Americi je održan niz manifestacija za pomoć Srbiji. Iza čitavog projekta su stajali Ljubomir M. Mihailović, srpski poslanik u Vašingtonu, i Mihajlo Pupin, čuveni naučnik našeg porekla i lični prijatelj Vudroa Vilsona.
"Borba srpskog naroda za slobodu i pravo kao aspiracije svih velikih slovenskih naroda za priznanje njihovog nacionalnog identiteta i njihovog prava na samoopredeljenje kao i slobodnu političku akciju, privlače danas više nego ikad pažnju celog sveta i moraju pridobiti simpatije svakog onog koji vidi ono što svakog dana biva sve jasnije državnicima svih naroda - da budući svetski mir zavisi od pristanka naroda na sudbu koja se tiče njihove sreće i budućnosti", rekao je Vudro Vilson.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Vlada Republike Hrvatske je u petak odobrila izmene Statuta Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje (HZMO), kojima se menja postojeći sistem nadležnosti za rešavanje slučajeva koji uključuju međunarodni element.
Rat u Ukrajini – 1.584. dan. Ukrajina je spremna za moguće razgovore na najvišem nivou sa Rusijom o okončanju rata, ali i Moskva mora da napravi korak ka tome, izjavio je predsednik Volodimir Zelenski, dok su ruske vlasti proglasile vanredno stanje na Krimu.
Rat u Ukrajini – 1.585. dan. Deset osoba je povređeno, a proizvodni pogoni jednog preduzeća oštećeni su u ukrajinskom napadu dronom na Volgograd. Ukrajina je izrazila spremnost za moguće sastanke na nivou rukovodstva sa Rusijom i razgovore o okončanju rata.
Elektroprivreda Srbije upozorila je danas građane na pojavu lažnih SMS poruka u kojima se pominje dug i preti postupcima izvršenja i obustavom isporuke električne energije.
Venecuelu je pogodio snažan naknadni potres samo nekoliko dana nakon što su dva razorna zemljotresa usmrtila najmanje 1.450 ljudi, piše britanski Metro.
Austriju je pogodio snažan toplotni talas koji je doneo rekordnu visoku noćnu minimalnu temperaturu, dok je u Beču prvi put od kako se sprovode merenja zabeležena temperatura od 40 stepeni.
Rat u Ukrajini – 1.587. dan. Sukob na Istočnom frontu se nastavlja. Rusija tvrdi da je tokom noći oborila 209 ukrajinskih dronova, dok Ukrajina saopštava da je neutralisala 82 od 108 ruskih bespilotnih letelica.
U Beogradu je 27. juna održan veliki skup "Srbija jedna porodica" koji je, prema procenama MUP-a okupio 200.000 ljudi. Na skupu se obratio predsednik Srbije Aleksandar Vučić i poručio da će Srbija ostati ujedinjena.
Ruska Spoljna obaveštajna služba (SVR) tvrdi da Ukrajina postaje tranzitna ruta za krijumčarenje droge iz Latinske Amerike ka Evropi i optužuje Kijev za saradnju sa narko-kartelima.
Kao i kocka, kratki videi su neprirodni stimulans mozga koji biva preplavljen dopaminom, neurotransmiterom koji se oslobađa kad doživimo nešto prijatno te nas "poziva" da to uradimo opet.
Film "Veštačka inteligencija", naučnofantastična priča koja je nastala iz jedinstvene saradnje dvojice velikih reditelja – Stenlija Kjubrika i Stivena Spilberga i danas opčinjava gledaoce - decenijama nakon premijere.
Prva polovina 2026. donela je niz velikih bioskopskih hitova, a samo jedan film uspeo je da premaši milijardu dolara zarade. Donosimo listu deset najgledanijih ostvarenja godine.
Devetnaesto izdanje Tuborg Lovefesta ovog leta donosi potpuno novo festivalsko iskustvo - prvi put, festival će biti održan tokom dva vikenda, 7. i 8. avgusta, kao i 14. i 15. avgusta na staroj lokaciji u Parku Jezero u Vrnjačkoj Banji.
Film prati studentkinju koja ulazi u lažnu vezu sa strogim profesorom, a prema prvim kadrovima gledaoce očekuje šarmantna i duhovita priča o neočekivanoj ljubavi.
Ako tražite napetu seriju, "The Americans" je izbor koji mnogi smatraju remek-delom. Ova višestruko nagrađivana špijunska drama o sovjetskim agentima pod maskom američke porodice osvaja vrhunskom glumom.
Kada temperature pređu 30 stepeni, mnoge dočeka isti problem - u automobilima usijan volan i vrela sedišta, a kod kuće ili u kancelariji neprijatan osećaj „staklene bašte” iako klima radi.
Komentari 37
Pogledaj komentare