12.06.2026.
18:23
Zemlja na ivici prekretnice; Evropa pred dramatičnim zahlađenjem
U severnom Atlantiku, južno od Grenlanda i Islanda, primećuje se zabrinjavajući klimatski fenomen, dok se gotovo ceo okean zagreva usled klimatskih promena, ovaj deo postaje sve hladniji.
Nova naučna studija nudi objašnjenje ovog misterioznog procesa i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jedne od najopasnijih klimatskih prekretnica.
Reč je o području poznatom kao "hladna mrlja", koje se ohladilo za gotovo jedan stepen Celzijusa.
Naučnici već dugo raspravljaju da li je ovaj fenomen posledica promena u vetrovima i oblacima ili ukazuje na dublje poremećaje u oceanskom sistemu.
Nova studija, objavljena u prestižnom naučnom časopisu, zaključuje da je uzrok verovatno slabljenje Atlantske meridionalne preokretne cirkulacije (AMOC) – ključnog sistema okeanskih struja koji prenosi toplotu širom planete.
Kako funkcioniše AMOC
AMOC funkcioniše kao ogromna "pokretna traka": topla voda iz tropskih oblasti teče ka severu, hladi se kod Grenlanda i Islanda, tone u dubine i vraća se ka jugu.
Ovaj sistem je od ključnog značaja za blagu klimu Evrope i stabilnost globalnih klimatskih obrazaca.
Međutim, globalno zagrevanje uzrokovano ljudskim aktivnostima dovodi do topljenja leda na Grenlandu i Arktiku, što u okean unosi velike količine slatke vode. To smanjuje salinitet i gustinu površinske vode, otežava njeno tonjenje i slabi ceo sistem cirkulacije.
Brojne studije već upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj tački nakon koje bi njegov kolaps mogao postati neizbežan – možda već tokom ovog veka.
Posledice bi, prema naučnicima, bile globalne i katastrofalne: ubrzan porast nivoa mora na istočnoj obali SAD, značajno zahlađenje u delovima Evrope, pomeranje monsuna u Africi i Aziji što bi izazvalo suše i glad, kao i ozbiljne promene u globalnim vremenskim obrascima.
Kako nastaje "hladna mrlja"
Profesor fizike okeana na Univerzitetu u Potsdamu Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije, izjavio je da AMOC menja transport toplote u okeanu, što dovodi do pojave "hladne mrlje".
"Postoje i brojni drugi nezavisni dokazi da AMOC slabi, a neke studije sugerišu da je danas najslabiji u poslednjih 1.000 godina", naveo je Rahmstorf.
Iako nova studija predstavlja značajan doprinos razumevanju fenomena, deo naučne zajednice upozorava da još uvek postoje neizvesnosti.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar