26.07.2026.
0:02
Na današnji dan, 26. jul
Danas je nedelja, 26. jul 2026. godine. Ovo su istorijski događaji koji su kroz istoriju obeležili ovaj datum.
1847 - Proglašena je nezavisnost Liberije, u koju su doseljavani oslobođeni američki crnci. Američko društvo za kolonizaciju tako je osnovalo državu čije ime je trebalo da simbolizuje zemlju slobodnih, a glavni grad Monrovija je dobio naziv po prezimenu predsednika SAD Džejmsa Monroa, koji je podržavao ovaj projekat. U tu zemlju deselilo se petnaestak hiljada Afroamerikanaca koji su dugo bili društvena elita.
1856 - Rođen je engleski pisac irskog porekla Džordž Bernard Šo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1925. Bio je smeo satiričar i neobično duhovit literata. U oštrom ali šaljivom tonu prikazivao je protivrečnosti britanskog društva. Pisao je i na političke i ekonomske teme. Bio je poznat kao dobar govornik i takođe kao pozorišni i muzički kritičar. Dela: "Pigmalion", "Čovek i natčovek", "Vraćanje Metuzalemu", "Kuće udovičke", "Sveta Ivana", "Major Barbara", "Kandida", "Zanat gospođe Vorn", "Lekar u nedoumici", "Cezar i Kleopatra", zbirka "Tri pozorišna komada za puritance".
1858 - Lionel Rotšild je postao član Donjeg doma britanskog Parlamenta, čime je postao prvi pripadnik jevrejskog naroda kojem je to uspelo.
1875 - Rođen je švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung. Posle odvajanja od Sigmunda Frojda, čiji je bio učenik, i odbacivanja njegovog koncepta "psihoanalize" počeo je s razradom sopstvenog sistema. Osnivač je "analitičke" ili "kompleksne" psihologije. Originalno je razradio koncepciju o psihološkim tipovima, teoriju o arhetipovima, o kolektivo-nesvesnom. Bio je neobično plodan i svestran autor, po mnogima jedan od najbitnijih umova dvadesetog veka, unekoliko i mistik. Dela: "Psihološki tipovi", "Psihologija i religija", "Simbolika duha", "Studija o arhetipovima", "Aion", "Alhemijske studije", "Mysterium coniunctionis","Simboli preobražaja".
1894 - Rođen je engleski pisac Oldos Haksli, ironičan i duhovit, samosvojan posmatrač superiornog obrazovanja, skeptik. Dela: romani "Vrli novi svet", "Jalovo lišće", "Kontrapunkt života", "Posle mnogo leta", "Vreme mora da stane", zbirke pripovedaka "Mali Meksikanac", "Dve, ili tri gracije", eseji i studije "Zajedljivi Pilat", "Muzika u noći", "Večna filozofija", "Nauka, sloboda i mir".
1909 - U Barseloni su velike radničke demonstracije prerasle u pobunu. Nemiri su bili izazvani odlukom španske vlade da pozove pod oružuje nekoliko klasa rezervista. Okršaji vojske i radnika nazvani su kasnije "Krvava katalonska sedmica".
1922 - Rođen je američki filmski režiser Blejk Edvards, koji se najviše iskazao kao autor društvenih "crnih komedija", punih humora, cinizma i destrukcije. Filmovi: "Doručak kod Tifanija", "Eksperiment u teroru", "Šta si radio u ratu, tata?", "Pink panter", "Darling Lili", "Povratak Pink Pantera", "Viktor, Viktorija", "Čovek koji je voleo zene".
1928 - Rođen je američki filmski režiser Stenli Kjubrik, jedna od najosobenijih ličnosti svetskog filma. Namera mu je, po sopstevnim rečima, bilo stvaranje samo "konačnih dela" savršenih proizvoda. Filmovi: "2001: Odiseja u svemiru", "Paklena pomorandža", "Dr Strejndžlav", "Spartak", "Ubijanje", "Uzaludna pljačka", "Staze slave", "Lolita", "Beri Lindon", "Isijavanje", "Ful metal džekit", "Širom zatvorenih očiju".
1934 - Komunistička i Socijalistička partija sklopile su ugovor o zajedničkoj akciji protiv desnice u Francuskoj čime je obrazovan takozvani "Narodni front". Po uzoru na Francusku takve organizacije nastale su i u drugim zemljama Evrope, pa i u Kraljevini Jugoslaviji. Bila je to nova taktika Kominterne, komunističke internacionale, usmerena protiv ekstremne desnice ali umnogome i protiv građanskog društva.
1941 - Američki predsednik Frenklin Ruzvelt je "zamrznuo" svu japansku imovinu u SAD.
1943 - Rođen je engleski muzičar Mik Džeger, osnivač i pevač grupe "Rolingstouns".
1952 - Umrla je Eva "Evita" Peron, tada nesumnjivo najpopularnija ličnost u Argentini, 33-godišnja supruga predsednika Huana Perona.
1953 - Neuspešnim napadom gerilaca na kasarnu Monkada u gradu Santjago de Kuba, Fidel Kastro je započeo borbu protiv režima diktatora Fulhensija Batiste. Kastro je uhapšen i potom je emigrirao, ali je posle njegovog povratka u zemlju 1956. usledilo masovno pristupanje pobunjenicima, koji su na prelazu 1958. na 1959. preuzeli vlast.
1956 - Egipatski predsednik Gamal Abdel Naser nacionalizovao je Suecki kanal, do tada pod kontrolom zajedničke anglo-francuske kompanije. Obećano je finansijsko obeštećenje Britaniji, Francuskoj i SAD, ali to nije zadovoljilo London i Pariz pa je došlo do vojne intervencije.
1963 - U zemljotresu u Skoplju poginulo je više od hiljadu lica, preko 3.000 je povređeno a oko 200.000 je ostalo bez krova. Zemljotres je razorio tri četvrtine grada.
1965 - Maldivska ostrva u Indijskom okeanu, britanski protektorat od 1887. stekla su nezavisnost.
1984 - Umro je američki statističar Džordž Horas Galup, direktor i osnivač 1935. "Galupovog instituta" za ispitivanje javnog mnjenja. Ta privatna organizacija, koja se izdržava prodajom usluga, prva je počela da sistematski ispituje stavove pojedinaca ili grupa o raznim pitanjima političkog, ekonomskog i društvenog života, služeći se posebnim statističkim metodama zasnovanim na anketiranju.
1993 - Prilikom pada južnokorejskog putničkog aviona blizu Seula 66 lica je poginulo.
1995 - Peru i Ekvador su se sporazumeli o demilitarizovanoj zoni od oko 500 kvadratnih kilometara u pograničnom amazonskom području, okončavši međusobni jednomesečni rat.
2006 - Ministri spoljnih poslova okupljeni na konferenciji o libanskoj krizi u Rimu saglasili su se da je potrebno formirati međunarodne snage sa mandatom Ujedinjenih nacija kako bi se mir vratio u Liban.
2008 - U seriji eksplozija u gradu Ahmedabad, u indijskoj državi Gudžarat, poginulo je 49 osoba, a oko 150 je povređeno. Grupa koja sebe naziva "Indijski mudžahedini" preuzela je odgovornost za ovaj teroristički akt.
2016 - Islamski ekstremisti motivisani verskom mržnjom ubili su sveštenika Žaka Amela u mestu Sent Etjen de Ruv, Normandija, Francuska. Sveštenik star 85 godina je zaklan, a ubice su bile sledbenici takozvane Islamske države.
2016 - Avion na solarni pogon "Solar impals 2" okončao je, uspešno, istorijski put oko sveta sletevši u Abu Dabi, čime je postao prvi avion koji je obleteo planetu bez kapi goriva. Avion je tokom leta oko sveta prešao 43.000 kilometara, isključivo na solarni pogon. Švajcarski istraživač i rukovodilac projekta "Solar impals" Bertran Pikar upravljao je letelicom tokom poslednje etape leta, 48 sati, od Kaira do Abu Dabija.
2020 - Preminuo je Miodrag Sibinović, istaknuti srpski slavista, lingvista, prevodilac, literata. Bio je profesor Filološkog fakulteta u Beogradu. Autor je dvadeset stručnih monografija i više stotina naučnih radova. Njegova knjiga "O prevođenju" dugo je bila osnovni udžbenik. Bio je vrlo plodan i kao prevodilac sa ruskog, beloruskog, ukrajinskog.
2020 - Preminula je Olivija de Hevilend, britansko američka glumica, znamenita po kultnom filmu "Prohujalo sa vihorom" iz 1939. Glumila je u brojnim ostvarenjima, njih pedesetak. Za uloge u filmovima "To Eać His Own" i "The Heireš" dobila je Oskara.
2022 - Preminuo je Branko Cvejić, glumac, dugogodišnji član i bivši direktor Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Rođen je u Beogradu avgusta 1946. u porodici koja je dala više važnih ličnosti srpske kulture. U JDP dospeva 1967. Upamćen je po ulogama: Lorda Grahama, u "Lepeza ledi Vindermir", Franka "Zanat gospođe Vorn", Pere pisara "Gospođa ministarka", Simeonov Piščika "Višnjik". U matičnom teatru ostvario je preko pedeset uloga. Igrao je u nizu filmova i TV serija, poput Baneta Bumbara u "Grlom u jagode" ili kralja Milana u seriji "Svetozar Marković".
2023 - Preminula je Šinejd O`Konor, irska pevačica. Postala je globalno poznata devedesetih hitom "Nothing Compares 2 U". Rođena je u Dablinu 1966. godine. Sa 13 godina je napustila Irsku i otišla da živi sa ocem u SAD. Objavila je 10 studijskih albuma. Drugi album "I Do Not Want What I Haven`t Got", objavljen marta 1990. prodat je u više od sedam miliona primeraka.
2023 - U Nigeru se dogodio vojni udar. Oboren je predsednik Mohamed Bazum. General Amburahman Omar Čiani, koji je služio pod bivšim predsednikom Nigera Mahamaduom Isufuom, predvodio je državni udar. Odmah su se pojavila poređenja sa državnim udarima koji su se prethodno dogodili u susednim zemljama Maliju i Burkini Faso. Udari u sve tri zemlje delimično su podstaknuti frustracijom zbog neuspeha vlasti da obuzdaju islamističke militante koji terorišu stanovništvo u nizu zemalja Sahela a onda i nezadovoljstvom tradicionalnom ulogom Francuske u regionu.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar