Na današnji dan, 9. maj

1502 – Španski moreplovac italijanskog porekla Kristifor Kolumbo isplovio je iz španske luke Kadis na četvrto i poslednje putovanje u Novi svet, Ameriku.

1788 – Britanski parlament ukinuo je trgovinu robljem.

1800 – Rođen je američki borac za ukidanje crnačkog ropstva Džon Braun, koji je u američkim državama Kanzas i Virdžinija predvodio ustanke protiv robovlasnika i državne uprave koja ih je podržavala. Teško ranjenog u borbi federalna vojska ga je 1859. uhvatila u Virdžiniji, a robovlasnički sud osudio ga je na smrt, posle čega je obešen.

1805 – Umro je nemački pisac, filozof, istoričar i teoretičar umetnosti Johan Kristof Fridrih fon Šiler, najznačajniji nemački klasični dramatičar. Pobegao je 1782. iz Virtemberškog vojvodstva, u kojem je radio kao pukovski lekar, a u Vajmar se preselio 1787, gde se sprijateljio sa Geteom, koji mu je pomogao da 1789. postane profesor istorije na Univerzitetu u Jeni. Potom je izdavao časopise "Hore" i "Almanah muza". Dela: drame "Razbojnici", "Don Karlos", "Valenštajn", "Verenici iz Mesine", "Demetrijus" (nedovršena drama iz ruske istorije), tragedije "Fijeskova zavera u Đenovi", "Spletka i ljubav", "Marija Stjuart", "Devica Orleanska", komad o oslobodilačkoj borbi Švajcaraca "Vilhelm Tel", balade "Polikratov prsten", "Jemstvo", "Ibikovi ždrali", istorijski radovi "Istorija otpadništva ujedinjene Nizozemske", "Istorija Tridesetogodišnjeg rata", filozofske i estetičke rasprave "O ljupkosti i dostojanstvu", "O uzvišenom", "O estetičkom vaspitanju čoveka", "O tragičnoj umetnosti", "O naivnom i sentimentalnom pesništvu", epigrami "Ksenije".

1860 – Rođen je škotski pisac Džejms Metju Beri, "otac" Petra Pana. Pisao je uglavnom drame i pripovetke. Dela: "Petar Pan", "Divni Krajton", "Gospodska ulica".

1873 – Rođen je engleski arheolog Hauard Karter, koji je 1922. otkrio grobnicu egipatskog faraona Tutankamona.

1877 – Rumunija je proglasila nezavisnost, pošto je do tada imala vazalni status pod vrhovnom vlašću Turske, mesec dana pošto je sklopila savez sa Rusijom za borbu protiv Turskog carstva.

1901 – U Melburnu je otvorena prva skupština, odnosno parlament Australije.

1904 – Umro je srpski matematičar Dimitrije Nešić, profesor na Velikoj školi u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije i ministar prosvete. Napisao je više udžbenika i uveo metarske mere u Srbiji.

1911 – U Beogradu je, s ciljem ostvarenja ideala ujedinjenja srpstva, osnovana tajna organizacija "Ujedinjenje ili smrt", nazvana docnije "Crna ruka", čije su vođe bili Dragutin Dimitrijević Apis, Ilija Radivojević i Bogdan Radenković. Organizacija je predviđala oslobođenje srpskih krajeva koji su se tada nalazili pod okupacijom Turske, odnosno Austrougarske.

1926 – Amerikanci Ričard Berd i Flojd Benet prvi su preleteli avionom Severni pol.

1927 – Kanbera je postala glavni grad Australije umesto Melburna.

1936 – Italija je, posle okupacije Abisinije, odnosno Etiopije, formalno anektirala tu istočnoafričku zemlju i od nje i okolnih svojih kolonija, Eritreje i Italijanske Somalije, formirala Italijansku Istočnu Afriku. Za cara Etiopije proglašen je kralj Italije Vitorio Emanuele.

1946 – Kralj Vitorio Emanuele III je abdicirao, nakon rezultata referenduma u korist republike, i Italija je postala republika.

1952 – Zapadne sile su Londonskim sporazumom prepustile Zonu A Slobodne teritorije Trsta Italiji, posle čega je Jugoslavija upozorila Italiju i zapadne zemlje da ne priznaje nikakve pregovore i rešenja bez njenog učešća.

1960 – SAD su postale prva zemlja u kojoj su legalizovane pilule za sprečavanje začeća.

1976 – Prema zvaničnoj verziji, Ulrike Majnhof, vođa zapadnonemačke levičarske terorističke grupe "Bader-Majnhof", obesila se u zatvorskoj ćeliji.

1978 – Izrešetano telo bivšeg italijanskog premijera Alda Mora pronađeno je u parkiranom automobilu u centru Rima, 54 dana pošto su ga oteli teroristi "Crvenih brigada".

1985 – Umro je američki filmski glumac Edmund O'Brajen, veoma cenjen po nizu upečatljivih epizodnih uloga. Filmovi: "Devojka tu ne može pomoći", "1984", "Bosonoga kontesa" (Oskar), "Niz tri tamne ulice", "Julije Cezar", "Smrt dolazi", "Čovek koji je ubio Liberti Valansa", "Sedam dana u maju", "Divlja horda".

1986 – Umro je nepalski planinar Tenzing Norgaj, koji je s Novozelanđaninom Edmundom Hilarijem u maju 1953. prvi osvojio "krov sveta", Mont Everest, 8.848 metara visok vrh planinskog masiva Himalaji.

1987 – Avion poljske kompanije LOT "Iljušin 62", na liniji Varšava–Njujork, srušio se odmah posle poletanja. Nesreću nije preživeo niko od 187 putnika i članova posade.

1993 – Posle sukoba u centralnoj i jugozapadnoj Bosni, žestoke borbe Hrvata i muslimana, odnosno Bošnjaka, izbile su i u Mostaru.

1995 – U Moskvi je proslavljena 50. godišnjica pobede nad nacističkom Nemačkom. Na svečanoj večeri u Kremlju, predsednici Rusije i SAD, Boris Jeljcin i Bil Klinton, istakli su doprinos Jugoslavije pobedi saveznika u Drugom svetskom ratu.

1996 – Joveri Museveni pobedio je na prvim predsedničkim izborima organizovanim u Ugandi posle 16 godina.

2001 – U najtragičnijoj nesreći u istoriji afričkog fudbala, na najvećem stadionu u Akri, glavnom gradu Gane, poginulo je 126 osoba u stampedu koji je izazvala policija ispaljivanjem suzavca.

2002 – U eksploziji mine aktivirane daljinskim upravljačem, čečenski islamski teroristi ubili su u gradu Kaspijsk, u ruskoj republici Dagestan, 42 lica, a više od 150 je ranjeno tokom parade povodom Dana pobede.

2002 – Američki Kongres zabranio je ulazak u SAD građanima sedam zemalja koje, kako je navedeno, podržavaju i tolerišu terorizam. Odluka se odnosila na građane Iraka, Irana, Kube, Libije, Severne Koreje, Sirije i Sudana.

2004 – Predsednik Čečenije Ahmad Kadirov, kojeg je podržavala Moskva, ubijen je u eksploziji bombe koju su postavili čečenski islamski teroristi na stadionu u Groznom, gde je obeležavan Dan pobede.

2005 – Na Crvenom trgu u Moskvi svet je proslavio 60 godina pobede nad nacizmom, a među zvanicama našao se, prvi put od završetka Drugog svetskog rata, i nemački kancelar.

2006 – Na doživotnu robiju osuđen je Armin Majvez, "kanibal iz Nemačke". Majvez, kompjuterski tehničar, tokom suđenja je detaljno ispričao kako je 21. marta 2001. godine ubio Bernda Jirgena Brandesa u svom domu u Rotenburgu.

2009 – Umro je Čak Dejli, košarkaški trener, tvorac "Drim tima", koji su sačinjavale zvezde poput Džordana, Džonsona, Barklija i Birda, a koji je na Igrama u Barseloni 1992. osvojio olimpijsku titulu. Važio je za stručnjaka koji je umeo da od različitih karaktera stvori harmoničan tim. Kao klupski trener ekipu Detroita doveo je do dve uzastopne titule u NBA takmičenju, 1989. i 1990. Predvodio je i Klivlend, Nju Džersi i Orlando. Godine 1994. primljen je u košarkašku Kuću slavnih.

2018 – Popustila je brana Patel, nedaleko od varošice Solai, u okrugu Nakuru, Kenija, približno 190 kilometara severozapadno od Najrobija, pri čemu je poginulo 48 osoba. Preopterećena akumulacija srušila je branu zbog velikih bujičnih poplava izazvanih višenedeljnim obilnim padavinama.

2021 – Preminuo je Bratislav Braca Petković, dramski pisac, reditelj, ministar kulture i informisanja u Vladi Srbije od jula 2012. do septembra 2013. Bio je svestrana ličnost, pisac, nacionalni pregalac i strastveni kolekcionar. Diplomirao je 1972. na Akademiji za pozorište, film i televiziju, na smeru pozorišna režija. Osnivač je teatra Moderna garaža. Kao zaljubljenik u stare automobile i posednik velike kolekcije oldtajmera, osnovao je Muzej automobila u Beogradu. Dela: "Sporting lajf", "Prodajem razbivenu kuću", "Ispovest klovna Dragoljuba", "Kaskader", "Razbojnici", "Grand pri", "Legija časti", "Cvetovi zla", "Mitrovdan".

2022 – Sveti Sinod Vaseljenske patrijaršije doneo je odluku o priznavanju, odnosno autokefalnosti Makedonske crkve, pod imenom Ohridska arhiepiskopija, s nadležnošću na prostoru današnje Severne Makedonije. Do 1967. ona se nalazila u sastavu Srpske pravoslavne crkve, u autonomnom statusu od 1958, kada je usledio jednostrani raskol.

2023 – Broj raseljenih lica u Sudanu, kao posledica rata u toj zemlji, prema saopštenju Međunarodne organizacije za migracije (IOM), premašio je 700.000.

2024 – Umro je Ivan Ivanji, pisac i prevodilac. Rođen je u Zrenjaninu, u porodici lekara i apotekara. Jevrejskog porekla, tokom Drugog svetskog rata bio je u logorima Aušvic, Dahau i drugde. Pisao je na srpskom, ali i na nemačkom, romane, dramske tekstove, poeziju, pripovetke, knjige za decu, a široko se bavio publicistikom. Prevodio je na nemački Kiša i Albaharija, a sa nemačkog na srpski Brehta, Grasa, Bela i Jaspersa. Dugo je bio sekretar Saveza književnika Jugoslavije, bavio se takođe teatrom, i kao pomoćnik upravnika Narodnog pozorišta. Bio je službeni prevodilac Josipa Broza Tita na nemački, a od 1974. do 1978. ataše za kulturu u Bonu.