05.08.2026.
11:16
Hrvatski ministar žali što nije učestvovao u "Oluji"
Hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić izjavio je da žali što nije učestvovao u operaciji "Oluja", tokom koje je iz Hrvatske proterano više stotina hiljada Srba.
On je potom Aleksandru Vučiću, povodom njegovih kritika na račun Crne Gore, uputio poruku da će se tek videti "ko će na kraju završiti gde".
Anušić je, govoreći za hrvatski RTL, rekao da ga je "Oluja" zatekla u Istočnoj Slavoniji, gde su hrvatske jedinice čekale početak druge vojne operacije, koja je trebalo da nosi naziv "Grom".
"Naše jedinice su čekale akciju koja je trebalo da se zove 'Grom' i oslobođenje Istočne Slavonije", rekao je Anušić.
Na direktno pitanje novinarke da li mu je žao što nije učestvovao u "Oluji", hrvatski ministar odgovorio je potvrdno.
"Naravno da mi je žao, i kao vojniku i kao nekome ko je 1991. godine sve vreme bio tamo. Naravno da želite teritoriju koju ste izgubili u ratu, u borbama i bitkama, da vratite na isti način", kazao je Anušić.
Hrvatski ministar potom je govorio i o Istočnoj Slavoniji, koja nije vraćena vojnom operacijom, već procesom mirne reintegracije.
"Nismo je vratili na takav način, već mirnom reintegracijom, što je, na kraju krajeva, u tom trenutku sigurno bilo i bolje rešenje, jer bi veliki broj žrtava zasigurno bio na našoj strani. Ali svakako bismo uspeli i taj zadatak da ostvarimo i odradimo do kraja", naveo je Anušić.
Posebnu pažnju izazvao je deo razgovora koji se odnosio na odluku Crne Gore da pošalje svog predstavnika u Knin na obeležavanje godišnjice "Oluje".
Anušić je otvoreno pozdravio potez zvanične Podgorice, poručujući da Hrvatska upravo takvo postupanje očekuje od Crne Gore.
"Hrvatska očekuje da Crna Gora to uradi i čestitam Crnoj Gori na toj odluci. Dobro došli su", rekao je Anušić.
Možda vas zanima
Pre 31 godinu počela je akcija "Oluja" – najveći zločin etničkog čišćenja posle Drugog svetskog rata
Udruženi zločinački poduhvat oružanih snaga Hrvatske i muslimanske Armije BiH, uz vojnu, logističku i medijsku podršku SAD i Nemačke, eufemistički nazvan "vojno-redarstvena operacija Oluja" počeo je posle ponoći između 3. i 4. avgusta 1995. godine.
7:49
4.8.2026.
1 d
Sramota kojoj nema kraja; Vlast u Podgorici šalje predstavnika na proslavu akcije "Oluja"
Dok se u Srbiji i Republici Srpskoj, kao i među srpskim narodom u Crnoj Gori, sa tugom i pijetetom pale sveće za preko 2.000 ubijenih i nestalih i više od 250.000 prognanih Srba iz Republike Srpske Krajine, vlasti u Podgorici nastavljaju stazama sramote.
8:23
4.8.2026.
1 d
Na pitanje kako komentariše to što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić zamerio predstavnicima Crne Gore odlazak na obeležavanje "Oluje", hrvatski ministar je rekao da Vučić "ima pravo da zamera", a zatim uputio poruku predsedniku Srbije.
"Aleksandar Vučić ima pravo da zamera Crnoj Gori. On zamera mnogo toga i nama, i Crnoj Gori, i svima drugima koji ne razmišljaju kao on. To je njegov problem u ovom trenutku. On neka svoju politiku vodi kako misli da treba, mi ćemo voditi našu politiku kako mislimo da treba, pa ćemo videti ko će na kraju završiti gde", poručio je Anušić.
Ovakva izjava hrvatskog ministra dolazi nakon što je Vučić kritikovao odluku zvanične Podgorice da predstavnik Crne Gore prisustvuje obeležavanju "Oluje" u Hrvatskoj.
Predsednik Srbije prethodno je poručio da vlasti u Crnoj Gori učestvuju u "radosti proslave zločina", ukazujući na stradanje i progon Srba tokom i nakon operacije "Oluja".
Prisustvo predstavnika Crne Gore u Kninu izazvalo je oštre reakcije dela javnosti i političkih predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori, posebno zbog činjenice da je "Oluja" za Srbe simbol masovnog egzodusa, stradanja i napuštanja vekovnih ognjišta.
Komentari 2
Pogledaj komentare Pošalji komentar