BRIKS je evoluirao od pukog slogana, do realnog ekonomskog bloka.
Izvor: dw/Gržegorž Šimanovski
Ministri spoljnih poslova BRIKS-a u Kejptaunu. Foto: EPA-EFE/HALDEN KROG
Uoči predstojećeg samita u Johanesburgu, grupa razmišlja i o proširenju. Šta je BRIKS, šta želi i koliko je danas važan?
"Od ruske invazije na Ukrajinu, BRIKS je dobio novi zamah", kaže Žongjuan Zoe Liju, ekspertkinja Saveta za spoljne odnose SAD, piše Dojče vele.
I zaista: sve više zemalja želi da se pridruži Brazilu, Rusiji, Indiji, Kini i Južnoafričkoj Republici, čuje se uoči samita koji se od 22. do 24. avgusta održava u Johanesburgu.
To sve izaziva zabrinutost na Zapadu.
Šta je BRIKS i kako je nastao?
Ironija je pritom da je seme BRIKS-a posejano upravo u poznatoj investicionoj banci sa sedštem u SAD - "Goldman Saks". Glavni ekonomista, Britanac Džejms Onil je u izveštaju o stranim ulaganjima 2001. prvi put upotrebio akronim BRIK od početnih slova država koje su označene ekonomije veoma ubrzanog rasta i koje će do 2050. dominirati svetskom ekonomijom. Tvorac akronima je jedan od ekonomista koji je izradio izveštaj, Rupa Purušotaman.
U dotičnim zemljama je ideja naišla da dobar prijem, i 2006. je počela serija sastanka koja je dovela do prvog samita lidera BRIK-a juna 2009. u Jekaterinburgu. Već krajem decembra 2010. pridružila im se i Južnoafrička Afrika, dodajući u akronim slovo "S" – BRIKS.
BRIKS nije međunarodna organizacija, već platforma za saradnju i razmenu, i po tome je slična G7, grupi najrazvijenijih zemalja.
Šta hoće BRIKS?
Na meti kritika BRIKS-a je pre svega dominacija SAD i EU u institucijama kao što su Svetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF), obe sa sedištem u Vašingtonu.
"Krenuli su u veoma veliku misiju, a to je da diverzifikuju postojeći globalni finansijski sistem koji predvodi Zapad", kaže Zoe Liju i objašnjava: "Globalna finansijska kriza naterala je te zemlje u razvoju, članice Globalnog juga, da počnu da dovode u pitanje relevantnost, pouzdanost i kredibilitet globalnog finansijskog sistema predvođenog SAD".
"Ne može se poreći da globalni sistem sada karakteriše određena nepravednost. Nema jednakosti između zemalja juga u razvoju i zemalja razvijenog severa", kaže Luanda Mpungose sa Južnoafričkog instituta za međunarodne poslove.
I Antara Gosal Sing iz indijskog trusta mozgova "Observer Research Foundation" se slaže: "Evidentni su duboki nedostaci u trenutnoj međunarodnoj arhitekturi koja ne odražava današnju politiku, ekonomiju i demografiju."
Tu neravnotežu dobro ilustruje poređenje BRIKS-a i grupe G7 koju čine SAD, Kanada, Francuska, Nemačka, Italija, Velika Britanija i Japan. Dok na G7 otpada 10 odsto svetske populacije, u zemljama BRIKS-a živi 41,5 odsto svih ljudi na svetu - 3, 21 milijarde. Međutim, oko 43 odsto svetskog BDP koncentrisano je u zemljama G7, dok na BRIKS otpada nešto više od četvrtine svetske ekonomije.
Razvojna banka BRIKS-a
Da bi njihov glas bio jači, u BRIKS-u su do sada koristili dvostruku strategiju: s jedne strane su lobirali za reforme Svetske banke i MMF-a, s druge osnivali sopstvene institucije – recimo Novu razvojnu banku, koja je pokrenuta 2017. Ona finansira razvojne projekte u državama-članicama, kao što su električni autobusi u Brazilu, hidroelektrana u Rusiji ili vodosnabdevanje u Indiji. I to čini na način koji tim zemljama više odgovara.
Nova razvojna banka veoma se razlikuje od ostalih finansijskih institucija, kaže Luanda Mpungose.
"MMF ili Svetska banka imaju nešto što se zove Programi strukturnog prilagođavanja. Mi to vidimo kao uslovljavanje: Dobićete sredstva, ali ovo je ono što morate da promenite u svojoj zemlji. To je dakle nametanje uslova i mu to uočavamo u dosta slučajeva u afričkim zemljama koje dobijaju zajmove. Ključna razlika je dakle to da Nova razvojna banka ne postavlja uslove."
Umesto dolara – nacionalne valute BRIKS-a
Banka takođe promoviše i upotrebu nacionalnih valuta članica BRIKS-a.
"Zajednički interes Nove razvojne banke i pojedinih članica BRIKS-a jeste stvaranje alternativnog finansijskog sistema korišćenjem nacionalne valute u trgovinskoj razmeni, kao i razvoj sopstvenog tržišta obveznica, isto u nacionalnoj valuti", kaže Žongjuan Zoe Liju.
Ipak, BRIKS funkcioniše u realnom međunarodnom finansijskom sistemu, u kojem je dolar i dalje kralj. S obzirom na to, a otkako je Rusija sankcionisana zbog invazije na Ukrajinu, banka BRIKS-a prestala je da finansira projekte u Rusiji kako bi izbegla da i sama bude sankcionisana.
Ideja o zajedničkoj valuti više puta je iznošena, ali tek bi trebalo da dobije nekakvu političku snagu.
Politički – pet veoma različitih zemalja
Na ekonomskom planu BRIKS dakle istovremeno predlaže reforme postojećeg sistema, ali i nudi alternative. Može li takav pristup da funkcioniše i na političkom planu?
Članice BRIKS-a držale su se zajedno čak i nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Kina, Indija i Južnoafrička Republika uzdržale su se od osude Rusije u Ujedinjenim nacijama.
Ipak, činjenica da se BRIKS sastoji od pet veoma različitih zemalja često i sa različitim interesima, ograničava obim njihove političke saradnje.
"BRIKS nije formalni savez. Dakle, nije isto što i npr. NATO. BRIKS je neformalno partnerstvo", kaže Žongjuan Zoe Liju. "Ideja je da članice dele platformu BRIKS-a i razgovaraju o određenim pitanjima od zajedničkog interesa, ali da svaka zemlja ima i pravo veta."
"U oblastima gde nemaju zajednički interes ili gde postoje razilaženja, one se onda vraćaju svojim nacionalnim interesima i nacionalnim pristupima", objašnjava Luanda Mpungose.
To je poslednjih godina pre svega bio slučaj u odnosima Indije i Kine. Pogranični sukobi doveli su do problema između dve najmnogoljudnije nacije na svetu. I iako su nastavile da se sastaju na samitima BRIKS-a, dve strane međusobno su jedna drugoj kočile ideje.
Ujedno, dok između Rusije i Kine s jedne i Zapada sa druge strane trenutno rastu tenzije, Indija sa svoje strane pokušava da balansira.
"Za Indiju, BRIKS i G7 nisu u suprotnosti jedni s drugim", kaže Antara Gosal Sing. "Indija želi veće partnerstvo sa SAD, Japanom i Zapadnom Evropom kako bi podržala svoj razvojni proces. Ona veruje da te zemlje možda jesu u relativnom padu, ali smatra da i dalje ostaju ključni izvor kapitala, tehnologije i tržišta na koje Indija može da se osloni i gde može da traži pristup."
Više od 40 zemlja želi da se pridruži BRIKS-u
Ono što pokazuje da među članicama BRIKS-a postoje različiti prioriteti jeste moguće proširenje. Domaćin samita, Južnoafrička Republika, saopštila je da je više od 40 zemalja izrazilo interesovanje da im se pridruži. Među njima su i zemlje poput Argentine, Saudijske Arabije i Indonezije.
Proširenje promoviše Kina, koja se svojevremeno zauzela da se primi Južnoafrička Republika, ali Indija to donekle vidi kao jačanje uticaja Pekinga.
"Mnogi u Kini smatraju da ograničavanje BRIKS-a na prvobitnih pet članica smanjuje njegov ukupni globalni uticaj, njegovo pravo da govori na globalnim platformama", kaže Antara Gosal Sing.
Ona objašnjava da se iza toga krije sve jača konkurencija između Kine i SAD. "Kina pokušava da pridobije sve više ekonomija u razvoju iz čitavog sveta da se pridruže kineskom lancu snabdevanja", ukazuje Sing.
Kakva je budućnost BRIKS-a?
Bez obzira na sve, diskusija o proširenju pokazuje da bi BRIKS mogao da započne stvaranje šireg međunarodnog bloka zemalja Globalnog juga. Može li to da funkcioniše?
Antara Gosal Sing ukazuje na probleme: "Postoji nedostatak identiteta, a i manje je kohezije u pogledu donošenja odluka. To su nedostaci s kojima se BRIKS trenutno suočava i jedan od razloga zašto su neke od država-članica toliko zainteresovane da prošire delokrug BRIKS-a."
S druge strane, Luanda Mpungose, ukazuje da to što "sve veći broj zemalja žele da se pridruže pokazuje da ima nešto što BRIKS radi kako treba. Ne radi se više samo o ekonomskoj diplomatiji. BRIKS se razvija kao blok koji se bavi svim kritičnim oblastima međunarodne saradnje."
Sve u svemu BRIKS je tu da ostane, zaključuje Žongjuan Zoe Liju: "Članice BRIKS-a održavaju na stotine sastanaka svake godine, na različitim nivoima, na nivou šefovi država ili na nivou radnih grupa. Za one koji veruju da je BRIKS možda prošlost ili da kao grupa nije relevantan, poruka je sledeća: oni su zapravo veoma relevantni."
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kompanije BOSQAR INVEST i Fortenova Group objavile su danas da su potpisale ugovor o kupovini poslovnog udela, prema kojem Bosqar planira da stekne 100-postotni udeo u PIK Vrbovcu, jednom od vodećih hrvatskih proizvođača mesa i mesnih prerađevina.
U debati o reformi nemačkog penzionog sistema pojavio se predlog da puna penzija više ne bi bila vezana za određenu starost, već za 45 godina uplaćenih doprinosa.
Dvesta pedeset milijardi dolara (249,7), prema odluci arbitražnog suda u Moskvi iza zatvorenih vrata u petak, Centralnoj banci Rusije (CBR) trebalo bi da isplati Juroklir.
Evropska unija razmatra pravila koja bi zahtevala od evropskih kompanija da nabavljaju kritične komponente od najmanje tri različita dobavljača, u pokušaju da obuzdaju zavisnost od Kine, objavio je Financial Times.
Prema podacima Spoljne obaveštajne službe Ukrajine (SZRU), Rusija smanjuje broj aktivnih bušotina, a prerada nafte u Rusiji je već smanjena za 10 odsto u 2026, saopštio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Kompanija NIS tradicionalno i ove godine učestvuje na 93. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, gde predstavlja pogodnosti programa namenjenog poljoprivrednicima.
Na 15. sednici Komisije za dodelu subvencija za kupovinu prve nekretnine po osnovu rođenja deteta, koja je danas održana u Palati Srbija, odobrena su 54 zahteva u ukupnoj vrednosti od blizu 900.000 evra.
Radovi na rekonstrukciji Kovinskog mosta na Dunavu biće gotovi do novembra, pre početka zimske sezone, rekao je danas pomoćnik direktora iz "Puteva Srbije" Miodrag Poledica i dodao da se trenutno izvode najzahtevniji radovi.
Sukob na Bliskom istoku – 80. dan. Predsednik SAD Donald Tramp saopštio je da je odložio vojni napad na Iran koji je bio planiran za utorak, na molbu lidera Katara, Saudijske Arabije i UAE. Pakistan je dostavio SAD revidirani predlog Irana za okončanje sukoba.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.545. dan, a Rusija je pokrenula kombinovani napad na Ukrajinu sa više od 500 dronova i 20 raketa. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je da su Rusi gađali Dnjepar više od šest časova.
Tajni luksuzni stambeni kompleks navodno izgrađen za uže okruženje Volodimira Zelenskog mogao bi postati korupcijski skandal koji definiše njegovo predsedništvo.
Pet osoba ubijeno je u masovnoj pucnjavi koja se danas dogodila u džamiji u San Dijegu, a dvojica tinejdžera, koji su osumnjičeni za ovaj napad, likvidirani su, saopštila je tamošnja policija.
U danima kada ceo svet bruji u širenju virusa sa kruzera i pitanjima o novoj pandemiji, stručnjaci upozoravaju da zarazne bolesti poput hantavirusa i ebole postaju sve češće i razornije, piše Gardijan.
Jedna odrasla osoba iz okruga Daglas u američkoj saveznoj državi Kolorado preminula je od hantavirusa, saopštile su danas lokalne zdravstvene vlasti, navodeći da slučaj nije povezan sa nedavnim izbijanjem zaraze na kruzeru "MV Hondius".
Ako jedan od roditelja u anamnezi ima atopijski dermatitis šanse da dete razvije je oko 50 odsto. Ukoliko oba roditelja imaju, šanse da dete oboli su oko 80 odsto.
Kruzer Hondius na kojem je izbila smrtonosna epidemija hantavirusa, danas je stigao u Holandiju gde će biti usidren u holandskoj luci Roterdam i u potpunosti dezinfikovan, preneli su evropski mediji.
Nakon što je filmom "Božiji čovek" pokrenula bioskopsku publiku i podsetila na snagu duhovnih priča na velikom platnu, rediteljka Jelena Popović vraća se sa novim ostvarenjem "Sveti Mojsije Crni".
Pet filmskih stvaralaca iz Nemačke želi da stvara izuzetna dela - bez interneta, bez ulepšavanja i brzo. Pokrenuli su Dogmu - radikalan odgovor na mejnstrim kinematografiju i veštačku inteligenciju.
Neobična scena sa seta filma "Nemoguća misija 7" ponovo je privukla pažnju javnosti, nakon što je jedan vozač u Norveškoj ugledao Toma Kruza kako sedi na krovu voza u pokretu.
Demonstrative military and nuclear exercises in Belarus are part of Russia’s strategy to create an additional threat to Ukraine, aiming to force it to redeploy forces to the northern direction ahead of a planned Russian summer offensive on the main front.
After a prolonged period of cold weather that affected much of Europe, a dramatic temperature shift is expected in the coming days, The Guardian reports.
President of Serbia Aleksandar Vučić stated today, during his address at the 13th World Urban Forum in Baku, that he looks forward to future cooperation with Azerbaijan on the construction of a gas power plant in Niš.
The United States has shown flexibility in the ongoing peace negotiations, including on the issue of Iran’s nuclear activities, Reuters reported today, citing an unnamed senior Iranian official.
WhatsApp nestajuće poruke postoje već godinama, ali uz veliki problem: kada korisnik podesi tajmer, odbrojavanje počinje istog trenutka kada pošalje poruku, a ne kada primalac zapravo pročita sadržaj.
Apple već godinama obećava pametniju Siri, ali su mnoga od tih obećanja završena odlaganjima. Privatnost aplikacije do sada uglavnom nije bila glavna tema, ali bi to uskoro moglo da se promeni.
Komentari 12
Pogledaj komentare