Ovo su EL budžeti – zna se ko je prvi, a gde su Zvezda i Partizan?
Panatinaikos je klub sa najvećim igračkim budžetom u Evroligi za sezonu 2025/26, dok je Crvena zvezda na osmom, a Partizan na devetom mestu, piše "Basket News".
Izvor: Basketnews
Peđa Milosavljević/Starsport
To pokazuju finansijske procene specijalizovanih košarkaških analitičara, koje nude jedan od najdetaljnijih uvida u odnos snaga kada je reč o potrošnji evropskih velikana.
Panatinaikos, aktuelni šampion Evrolige dodatno, pojačao je tim dolaskom Najdžela Hejs-Dejvisa, pa se procenjuje da plata igrača u atinskom klubu iznosi između 26,5 i 27 miliona evra neto.
Važno je naglasiti da se ove brojke odnose isključivo na neto plate košarkaša, odnosno novac koji direktno utiče na kvalitet rostera na terenu, a ne na kompletne budžete klubova.
Grčki velikan poslednjih godina značajno ulaže kako bi zadržao okosnicu ekipe koja je osvojila titulu 2024, ali i doveo nova velika imena sa ciljem da ponovo napadne evropski tron, posebno jer će se Fajnal-for ponovo igrati u OAKA areni prvi put posle 19 godina.
Na drugom mestu nalazi se Olimpijakos sa procenjenim igračkim budžetom između 22 i 22,5 miliona evra, uključujući i pojačanja tokom sezone.
Veliko iznenađenje predstavljajuHapoel Tel Aviv i Dubai, dva debitanta u sezoni 2025/26, koji su već među klubovima sa najvećom potrošnjom. Hapoel raspolaže budžetom od oko 20 miliona evra, dok se Real Madrid, Efes i Dubai kreću oko cifre od 18,5 miliona evra namenjenih platama igrača.
Ukupni finansijski okvir često izgleda drugačije zbog poreskih sistema. Primera radi, ukupni budžet Real Madrida premašuje 40 miliona evra upravo zbog visokih poreskih opterećenja u Španiji. Slična situacija je i sa Bajern Minhenom, čiji ukupni budžet dostiže oko 48 miliona evra, ali realna izdvajanja za plate igrača iznose između devet i 9,5 miliona evra, što ih svrstava među finansijski skromnije timove u Evroligi.
Crvena zvezda se, zanimljivo, ovde nalazi u ravni sa sedmim na listi Fenerbahčeom sa između 16 i 16,5 miliona evra za plate igrača (neto), prema istraživanju "Basket Newsa".
Crveno-beli ove sezone igraju u skladu sa nazovimo ih finansijskim očekivanjima, što se ne može reći za Partizan, koji je prema istim izvorima odmah ispod "večitog" rivala na ovom spisku sa 14,5 miliona, ali je na tabeli daleko ispod.
Na dnu se nalazi Asvel, koji raspolaže najmanjim igračkim budžetom – oko 4,5 miliona evra. Francuski klub je čak kažnjen jer nije dostigao minimalni prag plata koji Evroliga zahteva, a koji iznosi 5,85 miliona evra neto.
Podaci pokazuju i jasnu finansijsku podelu unutar takmičenja. Prvih dvanaest klubova ima značajno veće budžete od ostatka lige. Monako i Olimpija Milano, koji se nalaze oko sredine liste, izdvajaju više od 13,5 miliona evra za igrače, dok sledeća ekipa po potrošnji, Valensija, ima budžet manji od 10 miliona.
Ipak, veća ulaganja ne garantuju automatski i bolje rezultate. Valensija i Žalgiris uspevaju da ostanu u borbi za plej-of uprkos znatno manjim budžetima, a španski klub se u jednom trenutku čak nalazio i među tri najbolje ekipe na tabeli.
Istraživanje je zasnovano na zvaničnim finansijskim izveštajima klubova, dostupnim podacima iz lige i brojnim izvorima iz svih 20 evroligaških timova. Zbog ograničene transparentnosti Evrolige, određena odstupanja su moguća, ali procene predstavljaju najrealniji pregled finansijske moći klubova u aktuelnoj sezoni.
Zlatko Dalić posle eliminacije Hrvatske od Portugala kritikovao je suđenje i poručio da je "stigao kraj jedne ere", nagoveštavajući velike promene u reprezentaciji.
Francuski teniser, trenutno jedan od potencijalno nezgodnijih rivala na travi, visok je 196 centimetara i iza sebe ima tri pobede nad top 10 igračima u karijeri, od čega dve upravo na ovoj podlozi.
Dosadno prvo, a onda spektakularno drugo poluvreme. Hrvatska je vodila preko Perišića, ali su Ronaldo i Ramoš doneli preokret Portugalu. VAR je u dubokoj nadoknadi razočarao "vatrene" i poslao ih kući.
Nova sezona donosi neuobičajenu sliku na klupama dva najveća srpska košarkaška kluba, pošto će Partizan i Crvenu zvezdu predvoditi španski stručnjaci. To nije naišlo na odobravanje Mute Nikolića, trenera koji je tokom karijere sedeo na klube oba tima.
Evroliga se sprema za najveću transformaciju u istoriji. Nakon što je na sastanku u Barseloni praktično definisan sastav učesnika za narednu sezonu, čelnici elitnog takmičenja već uveliko rade na projektu koji bi u narednim godinama mogao da promeni izgled.
U Barseloni je održan važan sastanak čelnika Evrolige sa klubovima koji trenutno nemaju stalne licence, među kojima su bili i Partizan i Crvena zvezda. Tema razgovora bila je budućnost takmičenja i potpuna transformacija sistema u kojem klubovi funkcionišu.
Nakon što su Crvena zvezda i Partizan završili sezonu u Evroliga, bez plasmana u završnicu, bivši trener i košarkaški analitičar Vlade Đurović ponovo je izneo oštre kritike na račun strategije večitih rivala.
Zlatko Dalić posle eliminacije Hrvatske od Portugala kritikovao je suđenje i poručio da je "stigao kraj jedne ere", nagoveštavajući velike promene u reprezentaciji.
Francuski teniser, trenutno jedan od potencijalno nezgodnijih rivala na travi, visok je 196 centimetara i iza sebe ima tri pobede nad top 10 igračima u karijeri, od čega dve upravo na ovoj podlozi.
Od spektakularnog dolaska 2018. i šampionske titule 2020. do predaje ključeva franšize Luki Dončiću – analiza jednog od najvažnijih perioda u modernoj istoriji Lejkersa.
Posle pet uzastopnih sezona među evropskom košarkaškom elitom, Monako je završio svoje evroligaško poglavlje, a novi učesnik postao je Bešiktaš Dušana Alimpijevića.
Volkswagen bi mogao da odustane od jednog od svojih najvećih projekata razvoja autonomne vožnje, uprkos tome što je u njega uloženo oko 1,5 milijardi evra.
Nakon odluke o povlačenju legendarnog modela Wrangler sa evropskog tržišta, ponuda brenda Jeep spala je na svega dva SUV modela. Međutim, ovo će se drastično promeniti do 2030. godine.
Trenutna kriza sa memorijskim čipovima primorava kompanije da se snalaze sa novim idejama kako bi nabavile željene količine RAM-a, a Apple razmatra prilično rizičan potez.
Sud pravde EU odbacio je žalbu kompanije Google i potvrdio kaznu od 4,1 milijarde evra koju je Evropska komisija izrekla zbog zloupotrebe dominantnog položaja kroz operativni sistem Android.
Komentari 86
Pogledaj komentare Pošalji komentar