Budžet kluba je 18,5 miliona evra, otkrio je "BasketEurope".
Novac namenjen platama igrača i trenera iznosi 5,625 miliona evra i najplaćeniji su Ti Džej Šorts, Maodo Lo i Kevarijus Hejs. Svi oni zarađuju po 450.000 evra.
Tajson Vord je četvrti najplaćeniji košarkaš Pariza sa 350.000 evra, dok Dalton Homs zarađuje 300.000 evra.
Nadir Hifi, "zvezda u usponu", ima ugovor vredan 250.000 evra, a glavni trener i nekadašnji NBA centar Tijago Spliter zarađuje 350.000 evra godišnje.
Ljubitelji košarke u Srbiji verovatno će se odmah zapitati koliko su Partizani Zvezda skuplji od Pariza.
Iako se još ranije u javnost izašlo sa ukupnim budžetima klubova – crno-beli sa 23 miliona evra, a crveno-beli sa 22 – zvanični podaci o platama igrača i trenera ostali su skriveni od očiju javnosti. Međutim, litvanski portal Basketnews.com odlučio je da otkrije te brojke na osnovu sopstvenih izvora.
Prema njihovim saznanjima, Crvena zvezda za plate u sezoni 2024/2025. izdvaja 14,4 miliona evra, dok Partizan troši nešto manje – 13,2 miliona. Te cifre otkrivaju zanimljiv uvid u finansijsku konstrukciju "večitih rivala", ali i postavljaju pitanje efikasnosti ulaganja, posebno u poređenju sa evropskom konkurencijom.
Litvanski portal ukazuje na neverovatnu razliku "večitih" i Pariza. Klub iz francuske prestonice ima višestruko manji budžet za plate – manje od polovine iznosa koji izdvajaju srpski klubovi.
Čeka se "salary cap"
Evroliga će poput NBA lige uvesti novi finansijski pravilnik sa "salary cap" i porezom na luksuz.
Ekipe sa A licencom će morati da potroše minimum 32% novca prosečno zarađenog u poslednje dve godine, plaćaće porez na luksuz ukoliko pređu 40% potrošenog novca u skladu sa zaradama.
Najveći limit biće na 60% uz više naknade, a radi se o istorijskoj promeni za evropsku košarku jer ćemo ovakav sistem videti po prvi put.
Zašto je Evroliga ovo uradila?
"Uskladiti ciljeve zainteresovanih strana upućivanjem na minimalne i maksimalne nivoe plata sa kolektivno ostvarenim prihodima klubova, jačanjem komercijalnog partnerstva između njih. Promovisati održivost i konkurentsku ravnotežu uspostavljanjem raspona troškova igrača koji su jednaki za sve timove u takmičenju na osnovu kolektivnih prihoda klubova. Da spreči neprikladne prakse praćenjem usklađenosti svakog kluba sa unapred utvrđenim nivoima pre registracije igrača svake sezone. Povećati transparentnost među timovima koji učestvuju. Takođe je važno napomenuti da će gornja granica plata koegzistirati sa već aktivnim propisima o finansijskoj stabilnosti i fer-pleju, kao što je sistem zaostalih obaveza ili kontrole ukupne finansijske pozicije klubova", navodi Evroliga prema pisanju Basketnews.
Kada "salary cap" stupa na snagu je ono što sve zanima, a ukratko rečeno, biće to od sezone 2027/28 prema objavi Evrolige.
Tranzicioni period kreće od sezone 2025/26, dakle predstojeće, kada će klubovi morati da se adaptiraju na nove regulacije i meriti progres tokom naredne dve sezone sve dok pravilnik i zvanično ne stupi na snagu.
"Salary cap" odnosno kontrolisani budžet biće računat po tome koliko svaki klub sme da potroši novca godišnje u skladu sa zaradama u poslednje dve sezone, kao što je navedeno na početku teksta.
Gledaće se zarada od marketinga i prodaje, zarade na dan utakmice i treća kategorija je stavljena pod "ostalo" što daje dosta fleksibilnosti.
Postojaće tri nivoa plata: Niski nivo, osnovni i visoki, a sve detalje o tome izneli smo u posebnom tekstu.
Polufinalna utakmica izraelskog prvenstva između Hapoel Tel Aviva i Bnei Herclije prekinuta je posle prvog poluvremena u potpuno neverovatnim okolnostima.
Košarkaši Crvene zvezde savladali su Cedevita Olimpiju (95:86) u majstorici četvrtfinala ABA lige i tako se plasirali u polufinale, gde ih očekuje okršaj sa Partizanom.
Košarkaški klub Crvena zveda malo pred ponoć se oglasio povodom izjave trenera Cedevita Olimpije Zvezdana Mitrovića date nakon majstorice četvrtfinala plej-ofa ABA lige.
U Barseloni je održan važan sastanak čelnika Evrolige sa klubovima koji trenutno nemaju stalne licence, među kojima su bili i Partizan i Crvena zvezda. Tema razgovora bila je budućnost takmičenja i potpuna transformacija sistema u kojem klubovi funkcionišu.
Nakon što su Crvena zvezda i Partizan završili sezonu u Evroliga, bez plasmana u završnicu, bivši trener i košarkaški analitičar Vlade Đurović ponovo je izneo oštre kritike na račun strategije večitih rivala.
U prethodna dva finala uspešniji je bio beogradski klub, uključujući i prošlogodišnjih 3:0 u Zaječaru, pa je jasno da tim iz Novog Sada ima i dodatni motiv da konačno uzvrati udarac.
Marko Nikolić još jednom je oduševio fudbalsku javno i pokazao o kakvom se treneru radi, jer je sa još jednim klubom uspeo da dođe do šampionske titule.
Svetska federacija vodenih sportova objavila je formulu po kojoj će se vaterpolo reprezentacije kvalifikovati za Olimpijske igre u Los Anđelesu 2028. godine.
Vest da je Uroš Stevanović ovog 4. maja podneo ostavku na mestu selektora vaterpolo reprezentacije Srbije, nepunih pet meseci posle evropskog zlata, iznenadila je sportsku javnost.
Brabus je predstavio jedan od najekstremnijih automobila godine – Bodo, luksuzni Hyper-GT. Model je posvećen osnivaču kompanije Bodu Bušmanu, a biće proizvedeno samo 77 primeraka.
Google-ov besplatan prostor za skladištenje godinama je predstavljao konkurentsku prednost u odnosu na Apple-ov iCloud limit od 5GB, ali to se sada menja.
Komentari 68
Pogledaj komentare Pošalji komentar