„Kulturna baština Crne Gore“
15.08.2007.
00:00
Reprezentativna multimedijalna izložba "Kulturna baština Crne Gore" u okviru koje će biti predstavljeno sto trideset najznačajnijih spomenika kulture, od arheoloških do memorijalnih spomenika iz najnovijeg doba, otvorena je u barskom Zavičajnom muzeju, u okviru XX Barskog ljetopisa.
Autor izložbe, istoričar umetnosti Vladislav Kasalica istakao je da se bogatstvo materijalne kulture Crne Gore ogleda u mnoštvu nepokretnih kulturnih dobara različitih vrsta i karaktera, kategorisanih kao spomenici kulture od izuzetnog značaja.
- Priličan broj spomenika kulture usled zuba vremena i ljudskog nemara danas je u ruševinama i devastiran. Upravo zato ovom izložbom želimo približiti javnosti spomeničke vrednosti naše kulturne baštine i tako skrenuti pažnju na značaj njenog daljeg očuvanja i zaštite - kazao je Kasalica.
Kasalica dodaje da su prema vrsti zastupljeni spomenici urbane, sakralne, profane, fortifikacione i narodne arhitekture, arheološki i memorijalni spomenici.
Među registrovanim i kategorisanim spomenicima kulture nalaze se izuzetno vredna kulturna dobra - jedinstveni primerci arhitektonskog i umetničkog stvaralaštva, koji imaju poseban značaj za istorijski i kulturni razvoj Crne Gore, "a neka od njih prevazilaze regionalni značaj i zauzimaju specifično mesto na kulturnoj mapi južnoslovenskih naroda".
Među nepokretnim kulturnim dobrima Crne Gore, samo je jedan spomenik kulture upisan u listu svetske kulturne i prirodne baštine - Stari grad Kotor (upisan u listu UNESCO 1979).
Geografski položaj Crne Gore - na raskršću Istoka i Zapada, prirodne karakteristike sazdane od raznolikosti i kontrasta, te uticaji različitih kultura i civilizacija koji su se često prožimali, navodi Kasalica, ispoljeni su u graditeljstvu, vajarstvu, slikarstvu i primenjenim umetnostima.
- Različiti kulturni slojevi koje srećemo na području Crne Gore, od praistorijskih epoha neolitske kulture i metalnog doba, ilirskog i helenističkog perioda, Rima i ranog hrišćanstva, preko Vizantije, Slovena, perioda samostalnosti, Venecije i Turske, pa sve do XX veka, svedoče o razvoju graditeljstva i umetničkog izraza na ovim prostorima tokom vekova.
Mešanjem i prožimanjem raznorodnih tendencija i uticaja, tokom smena raznih istorijskih epoha nastajala su originalna i autohtona graditeljska i umetnička dela koja predstavljaju specifična obeležja naše prošlosti i kulturnog razvoja - zaključio je Kasalica.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.