U Novom Pazaru održan skup o Ustavnom sudu: "Snaga države nije samo u ekonomiji i vojsci" upozorio sudija

Stručnjak za državnu upravu i sudija Ustavnog suda Mihajlo Rabrenović izjavio je da Ustav nije samo najviši pravni akt jedne države, već temelj političkog i pravnog poretka, osnovni društveni dogovor i granica državne moć, a da je Ustavni sud i čuvar ustavnog poretka, pravne sigurnosti, institucionalne ravnoteže i poverenja građana u državu.

On je na skupu "Ustavni sud između opterećenja i modernizacije" na Univerzitetu u Novom Pazaru ukazao da se smisao postojanja ustavnog sudstva najbolje vidi kroz pitanje da li država može da ostane demokratska ako nema instituciju koja će ograničavati i samu državu.

Govoreći o položaju Ustavnog suda, Rabrenović je istakao da ta institucija nije samo čuvar teksta Ustava, već i ustanova na vrhu pravne kulture, kako je rekao i predsednik Ustavnog suda Vladan Petrov i dodao da Ustavni sud nije politički organ, kako neki pokušavaju da ga predstave, ali da njegove odluke često imaju značajne društvene i političke posledice.

U okviru predavanja predstavljeni su i primeri iz prakse Ustavnog suda, uključujući odluke koje se odnose na postupanje državnih organa tokom pandemije COVID-19, zabranu delovanja nekih ekstremističkih organizacija, pitanje tzv. "Skajp suđenja", kao i noviju odluku Ustavnog suda u predmetu Zaječar, koja se odnosila na izborna prava i funkcionalnost lokalne samouprave.

Poseban deo izlaganja bio je posvećen opterećenju Ustavnog suda, budući da je iz perioda ranijeg saziva "nasleđeno" oko 43.000 predmeta, što, kako je navedeno, istovremeno pokazuje i opterećenje, ali i nedovoljno razumevanje nadležnosti ove ustanove. 

Rabrenović je naglasio da građani Ustavni sud često doživljavaju kao "poslednju instancu pravde", ali da ustavna žalba nije sredstvo za ponovno vođenje sudskog postupka, već poseban instrument zaštite konkretnih ustavom garantovanih prava.

FOTO TANJUG/ STR

Zato je, kako je istakao, važno jačati pravnu kulturu i razumevanje uloge Ustavnog suda u ustavnom sistemu, čemu mogu da doprinesu mnogi segmenti društva.

Govoreći o modernizaciji, Rabrenović je ukazao da digitalizacija nije pitanje luksuza, već nužnosti, jer savremeni sudovi moraju razvijati elektronsko upravljanje predmetima, digitalne arhive, bržu komunikaciju i efikasnije mehanizme analize predmeta.

Prema njegovim rečima modernizacija nije samo tehničko pitanje, već podrazumeva i novu pravnu kulturu, drugačiji način razmišljanja i sposobnost institucija da razumeju izazove vremena u kome deluju.

U tom kontekstu, posebno je ukazao na buduće izazove ustavnog prava koji se odnose na veštačku inteligenciju, algoritme, digitalni nadzor, biometriju i zaštitu podataka.

Istakao je i da ustavni sudovi ne mogu da obezbede društvo bez konflikata, ali da postoje kako bi se ti konflikti rešavali unutar prava, a ne izvan njega. 

"Snaga jedne države se ne meri samo ekonomijom ili vojskom, već i sposobnošću njenih institucija da u teškim vremenima sačuvaju pravo, meru, slobodu i poverenje građana", zaključio je Rabrenović.

Rektor Univerziteta u Novom Pazaru Suad Bećirović istakao je da je cilj Univerziteta da kontinuirano dovodi vrhunske stručnjake iz teorije i prakse, kako bi studenti stekli širi pogled na kompleksnost savremenih problema i učili neposredno iz iskustva istaknutih predavača.

Tokom skupa naglašen je značaj saradnje akademske zajednice i institucija, kao i očuvanja i unapređenja dijaloga među različitim obrazovnim, kulturnim i društvenim činiocima i u tom smislu, istaknut je i doprinos Univerziteta u Novom Pazaru i šireg obrazovnog ambijenta ovog grada, u kome Islamska zajednica u Srbiji, koja je osnivač Univerziteta u Novom Pazaru, ima prepoznatljivu ulogu u podršci obrazovanju mladih, negovanju znanja i kulturi međusobnog poštovanja.