Region 1

17.06.2024.

7:43

EK o Crnoj Gori: Ranjiva zbog dugova

Rast crnogorske ekonomije biće usporen još dve godine, prognozira Evropska komisija.

Izvor: Poslovni dnevnik

EK o Crnoj Gori: Ranjiva zbog dugova
depositphotos, underworld1

Podeli:

Visoka javna potrošnja, ograničeni prihodi, kao i nadolazeća velika potreba za otplatom državnog duga najveći su izazovi crnogorske ekonomije, čiji će rast biti usporen do 2026. godine.

To stoji u Programu ekonomskih reformi za Crnu Goru koji je analizirala Evropska komisija. Iste analize izrađene su za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Gruziju, Kosovo, Moldaviju, Severnu Makedoniju, Srbiju i Tursku.

Inflacija kao prepreka

U dokumentu kojeg prenose Vijesti navodi se da je Crna Gora nastavila da beleži visok ekonomski rast u 2023. godini, koji bi trebalo usporiti u razdoblju 2024-2026.

U dokumentu se navodi da su uspešna turistička sezona i snažna lična potrošnja, uz velik priliv stranih državljana, ključni pokretači ekonomskog rasta u 2023. godini, koji se procenjuje na 5,8 posto.

“Glavna prepreka bila je visoka, ali umerena inflacija, dok su stroži uslovi finansiranja opteretili investicije”, navodi se u dokumentu EK, prenosi Poslovni dnevnik.

Osnovni scenario postavljen u Programu ekonomskih reformi Crne Gore (ERP) predviđa usporavanje rasta realnog BDP-a na godišnji prosek od 3,2% u razdoblju 2024.-2026., potaknut rastom domaće potražnje i potrošnje uz oporavak investicija.

Otplata duga sve veći problem

Potrebe za otplatom duga naglo rastu, najpre 2025, a kasnije 2027. i 2029. godine, što uz stroge uslove financiranja, povećava ranjivost.

“Predviđa se da će neto izvoz dati samo marginalni doprinos rastu BDP-a, budući da se očekuje usporavanje turističkih usluga, koje su već 2023. premašile nivo iz 2019. godine, s dvocifrenog rasta”, procenjuje se u dokumentu EK.

Predviđanja su da bi uvoz mogao porasti i više od očekivanog ako se ostvare investicioni planovi, posebno gradnja auto-puta Bar – Boljare, dok bi Crna Gora mogla da zabeleži skroman tempo smanjenja duga.

EK navodi da je deficit u 2024. uglavnom podstaknut snažnim povećanjem socijalnih transfera i kapitalne potrošnje. Takođe navode da bi javni dug trebalo da nastavi da pada na 61% BDP-a u 2026. godini.

“Potrebe za refinansiranjem duga i dalje su visoke, dosežući vrhunac od 11 % BDP-a 2025”, rekla je EK. U jednom u nizu sličnih upozorenja, i iz Evropske komisije navode da je crnogorska javna potrošnja jednostavno previsoka, a da su poreski prihodi nedovoljni da bi zatvorili sve veću “rupu”.

Među glavnim izazovima s kojima se suočava crnogorska ekonomija su visoka javna potrošnja i ograničena prihodna baza, uz nadolazeće velike potrebe za otplatom duga.

Sve to, kako kaže EK, zahteva snažniju fiskalnu konsolidaciju nego što je predviđeno Programom ekonomskih reformi. Podsećaju i da će potrebe za otplatom duga naglo porasti, najpre 2025, a kasnije 2027. i 2029. godine, što, kako navode, uz stroge uslove finansiranja, povećava ranjivost.

Veliki projekti

“S obzirom na crnogorski monetarni okvir, fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom potražnjom i podršku daljem smanjenju inflacije. Za to je potreban sveobuhvatan srednjoročni fiskalni plan s konkretnim merama konsolidacije i obvezom spuštanja nivoa duga ispod 60 posto BDP-a kako je propisano fiskalnim pravilom”, navodi se u dokumentu.

EK također navodi da je velikim infrastrukturnim projektima potrebno bolje upravljanje i određivanje prioriteta s obzirom na ograničeni fiskalni prostor.

“Uspostava nezavisne fiskalne institucije pomogla bi u jačanju obračuna troškova novih inicijativa i poboljšala fiskalnu disciplinu. Poboljšanje nadzora i upravljanja rizicima preduzeća u državnom vlasništvu (DP) s vremenom bi smanjilo njihov teret budžeta”, navodi se u dokumentu EK.

Podeli:

1 Komentari

Možda vas zanima

Ozbiljna cifra

Znate li koliko Hrvatska plaća održavanje polovnih Rafala?

Vlada Hrvatske je na sednici u četvrtak dala saglasnost Ministarstvu odbrane za preuzimanje obaveza do 2029. za kontinuirano održavanje eskadrile višenamenskih borbenih aviona Rafal i nabavku dodatne opreme u iznosu od oko 28 miliona evra.

21:33

2.7.2026.

23 h

Uvek osetljiva tema

Evo kako Nemci rešavaju problem lažnih bolovanja

Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da Nemačka više ne može da ignoriše činjenicu da zaposleni provode sve više dana odsutni sa posla, dok kompanije istovremeno beleže pad produktivnosti i rast troškova.

18:28

2.7.2026.

1 d

Podeli: